Luossa-bivdin joddu-buođuin deanus. Hans J. Henriksen. Studia Septentrionalia. s. 116- 129. Deanu alde ássiide lea luossabivdu stuorra ealáhusdoarjjan. Boarrásis leai dat vel eanaš ealáhussan ge, dalle goas vuos nu uhccán olbmot ásse Deanu alde ahte luossaguolli ollii leat valjis juohkehažžii. Min áiggi boaresolbmot muitaladdet ahte sin váhnemiin lei gul dat dajaldat: guolli galgá bistit suddasis suddasii. Ja de muitaladde ahte olbmuin dalle bisttii luossaguolli miehtá dálvvi bearraš atnui ja velá juolui lonuhuvvot badjeolbmuide bierggu ja bivttasnáhki ovddas. Vihtta bivdovuogi leat Deanus luosa bivddidettiin, namalassii buođđobivdu, vuoggabivdu, golgadeapmi, nuohttun ja njaŋggofirpmiiguin bivdin. Guhtemuš dainna bivdovugiin guhkimus leaš geavahuvvon ii leat buorre diehtit, muhto buođđobivdu lea dat mii dál min áiggi eanemus ávkin lea álbmogii. Vihtta bivdovuogi mun gal dušše namahin, muhto leamaš gal ovdal okta bivdovuohki vel, namalassii duhasteapmi. Dál min áiggi lea dat gildojuvvon, ja olbmot leat duhasteami áibbas juo heaitán. Lean mun gal oaidnán čakčaseavdnjadiin dola rievdamiin čázi alde Deanus, muhto dat leamaš vissa gobmi. Guovtte lágan buođut adnojuvvojit Deanus, joddobuođut ja meardebuođut. Meardebuođđobivdu ii gal mearkkaš ollu álbmoga ealáhussii, go dušše áibbas moatti sajis heive meardebuođđu adnojuvvot. Muhto joddobuođuiguin bivdojuvvo luossa miehtá Deanu, dadjat njálmmi rájes gitta gierragii. Joddobuođuiguin rásset olbmot dalán go deatnu leahkkasa - jos dulvi ii hehtte - gitta dassá go gieldu álgá čakčat. Eará bivdovugiiguin bivdojuvvo dušše muhtun sajiin, ja dušše oanehit áiggi geasis; ja ii lahkage nu ollu guolli fitnašuva daid bivdovugiiguin oktiibuot go joddobuođuiguin. Go lea dál buođđunulbmi olbmos, de son dábálaččat ráhkkana dasa dálvvi mielde. Dalle skáhppo buođđobiergasiid nugo firpmiid ja buođđomuoraid. Ovddemus dáidá oastit árppuid ja gođđá firpmiid, luosahiid ja guv-čalmmiid. Luosahat leat galjes fierpmit. Dainna ii leat vissis mearri galljodagas, muhto galjebut dat lea go guv-čalmmit. Luosahat adnojuvvojit dalle goas stuorát guolli lea vuodjamin, eanaš giđđat. Guv-čalmmit leat baskkimus buođđofierpmit. Dat gohčoduvvojit mihttofierbmin maiddái, danne go čalmmit dainna leat aiddo nu baskkit go láhka suovvá. Dat adnojuvvojit diddeguoli ja guvžžáid várás. Diddi vuodjala detnui mihcamárain maŋás ja guvžá fas čavččabeallái geasi. Guv-čalmmiiguin fidne stuorát guoli maiddái, nugo čuonžžá, mii maid goargŋu detnui čakčageasi. Fierbmi bistá guokte- golbma jagi, go bures dan divššoda, molssoda ja cihccá. Go oamásmit joddofierpmit, de adnojuvvojit dat vel čuollofierbmin ja buođo-al-fierbmin. Joddut buođuin molssoduvvojit njealját jándor geažis go čáhci ii leat loikan, ja golmma jándor geažis loika čázi áiggi geasseguovdil, amaset guohcat eai. Čuollofierpmit, jos oapmi fierpmit leat danin, eai molssoduvvo nu dávjá gal. Vierru lea ahte olbmot cihcet firpmiid giđđat ovdal go buođuiguin rassagohtet, ja geasset vel moatti háve dađi miel go dárbu lea. Ciza atnet olbmot firpmiid várjalit guohcageamis, muhto báinnan dat gal eanaš lea, nu ahte fierbmi ii vielgá čázis ja baldde guoli. Cihca ráhkaduvvo soahkebárkkus, mii faskojuvvo nu ahte álus ii čuovo mielde. Jos állosa fasku cihcabárkkuid seahka, de ii báinne dakkár bárku firpmiid nu bures. Cihcabárkkut goikaduvvojit vuos. Cihca vuššojuvvo stuorra ruittus, návetruitu lávejit danin atnit. Vuos duldehuvvo ruitu mii lea čáziin devdojuvvon ja masa bárkkut leat biddjojuvvon. Go oanekassii lea ruitu duoldan, de bidjaluvvojit dasa veaháš lastamuor-gunat. Gunaid galgá leat várrogas atnit, ain jos ollu ribaha bidjalit, de dalle boaldá cihca firpmiid. Go gunat leat bidjaluvvon, de lea cihca gárvvis. Fierpmit, ja dábálaččat čivtta-árpput vel, biddjojuvvojit, eai aitto duoldi cihcii gal, muhto báhkka cihcii. Ja dan báhkka cizas leat fierpmit dassá go dat čoasku. Fierpmit goikaduvvojit go cizas váldojuvvojit. Jos fargga ii leat olmmoš áigumin firpmiid atnit, de doiddestuvvojit dat čázis ovdal go goikaduvvojit. Buođđomuoraid maid ráhkadit olbmot gárvvisin dassá go deatnu leahkkasa, čuolddaid čohket ja ráhkadit oar-julggiid, ja čuhppet buođđorissiid ovdal go lasta muoraide šaddá. Ja de ráhkadit ovtta dahje moadde šluppoha vel. Muhto juohke čavčča gesset skihkalaš olbmot buođuideaset ja rádjet buođđomuoraid. Nu eai dieđus dárbbaš skáhppot birra buot gal, dušše lasi dan sadjái mii mieská ja guohcaga. Ovdalis čálistin juo ahte olbmot rasset joddobuođuiguin dalán go deatnu leahkkasa. Dalle bidjet buođđogeaži. Buođđogeahčin dadjet olbmot dakkár buođu mii dulvvi áiggi bidjaluvvo gáddegurrii. Luossa guorrá dulvin gáttiid, amma dál danne go fávli lea menddo rávdnjái. De olahit olbmot luosa buođđogežiin, vaikko eai das muhtomin leat go áibbas moadde čuoldda dahje oar-juolggi doarrásis. Go doaris ii leat guhkki, de šaddá buođovuolli gáržin, ja dakkár buđđui ii dárbbaš čađat oppa vuojahaga ge bidjat. Dakkár buođus gáržo guolli juo nu ahte dat deaddil joddu sisa, go beare joddosadji lea. Muđui ge manná giđđaguolli buorebut joddoi danne go čáhci dulvvi áiggi lea moivvas, ja danne ge go dat buoril ii jorggit ruovttoluotta gal go garrasit lea vuodjamin dalle. Buođđogeahčái ii dárbbaš čuolu ge bidjat dan seammá sujas. Jos dál dalle dulvvi áiggi olmmoš ráhkada dakkár buođu masa lea fierbmi gurgaluvvon čuollun, de dat daddjojuvvo juo giđđabuođđun. Muhto buođđogeažit ja giđđabuođut ráhkaduvvojit muđui seammá vugiid mielde go geassebuođut, ja danne heive buođđun birra obbalohkái juo muitaluvvot. Juohke dálolaččas Deanu alde lea bivdovuoigatvuohta, ja sutnje mearriduvvo, jus beare dáhtoš, bivdočáhci. Geas bivdovuoigatvuohta lea, son oažžu vuokkain ja luovosfirpmiin, namalassii golgadagain, bivdit miehtá deanu, muhto gittabivdosa, nugo buođu ja njaŋgofierpmi, oažžu son atnit dušše dan čázis mii sutnje lea mearriduvvon. Dálolažžan lohkkojuvvo olmmoš geas lea visti šuldderijuvvon eatnan alde, go dan eatnamis oažžu ovtta gusa fuođđara. Dakkár dálolaččat leat juo nu ollu dál Deanus, ahte ii dál juohke oktii sáhte leat sierra čáhci šat. Moattes ja vel eanebut ge fertejit bivdit ovtta čázis. Muhto ovtta čázis sáhttet leat máŋga buođđosaji. Juohkehaš viggá gávdnat alcces buođđosaji, gos okto beassá mielas mielde stoahkat. Jos dat ii leat vejolaš, searvvadit dat oktii geainna váimmut buoremusat lávggadit. Go dál buođđosaji galgá gávdnat, ferte joddosaji ohcat. Joddosajis galgá leat unnánaš fávlái- ja vulos-earti. Jos joddosadji ii čieŋit muttágit fávlái ja vulos jámma, de ii mana guolli joddui. Olmmoš merko vuos gokko šattašii buorre boađa buđđui, ja álgá dakko ozadit joddosaji. Go lea gávdnan joddosaji ja oaidná ahte dakko ii leat menddo fávlái buođu bissehit, de časká juo čuoldda dahje boršala oar-juolggi. Dalle lea olmmoš merken buođđosaji. Jos vilddus vuos leaš, de doaivu deanu coagostit, ja jus nu dat ii daga, de sáhttá han seagana bidjalit. "Buorre buođđosadji lea dego ruhta báŋkkus, uhccán váivviin das jámma dirká." Nu lea dajaldat. Ja go oktii lea buorre buođđosaji gávdnan olmmoš, de merko juo dan alcces maŋŋeliidda. Váldá bodnemearkka jos lea botnis čalbmái čuohcci geađgi lahka joddočuoldda, dahje bidjá mearkka gáddái. Buođđosadji manná dábálaččat áhčis bárdnái. Go beare vejolaš lea, de ráhkaduvvo buođđu čuolddaiguin. Oar-julggiid atnet olbmot dušše dalle go bodni lea nu garas ahte čuolda ii jođe, dahje go láirabodni lea, nu ahte čuolda ii biso. Dat čuolda dahje oar-juolgi mainna buođđosadji merkejuvvo, lea dábálaččat juo nu biddjojuvvon ahte dasa heive jottus fávl-oalggi giddet; ja dat gohčoduvvo juo joddo-čuoldan dahje joddo-oar-juolgin. Dan čuolddas dahje oar-juolggis ráhkadišgoahtá olmmoš doarrása gátti báldii. Dábálaš čuolda-badji doarrásis lea beal-nup állan, oarjuol-gaska dušše badjelaš állanbeali guhku. Doarrása mohkasta olmmoš dan mađe go gáddá dárbbašit vai dat duvdela guoli dohko joddonjálbmái. Go doarrása lea čulden, dahje go doarrása lea oar-julggiiguin ráhkadan, de risse olmmoš doarrása dahje bidjá fierpmi buođu vuollái. Jos sáddo deavdá buođu vuollái dahje jos sáttu hávddarda buođu vuolde, de ii mana guolli dakkár buđđui. Joddu galgá leat joddosaji mielde. Dábálaččat leat joddut sullii ovtta guhku, njealljanuppelot sala njuolggu fierbmi. Muhto jos joddosadji lea oanehaš, de ferte joddu ge leat dađi mielde, oanehit go dábálaš. Joddu suhppejuvvo go doaris lea gárvvis. Dat ráhkaduvvo gáttis gárvvisin ja gessojuvvo vatnasii suohppun láhkái. Olmmoš lea čatnan mohki, lea coggan goaraha, lea lievssa ja oalgebátti bidjan. Ovddemus gessojuvvo mohkki vatnasii, de fávleoalgi ja gátteoalgi oalgebátti rádjái, de váldojuvvo lieksa vatnasii, ja de gessojuvvo reasta fávleoalggis oktan goarahiin, ja loahpas njámmastuvvo oalgebáddi joddu ala. Suohpodettiin čanasta olmmoš vuos oalgebátti dan čuldii mii lea joddočuoldda lagamusas; dat čuolda daddjojuvvo juo oalgebátčuoldan dahje gáddeoal-čuoldan. Ja de čugge goaraha bodnái joddočuoldda gurrii ja bajágeaži das čanasta joddočuldii. De gurgaluvvo oalgebáddi čáhcái, ja de olmmoš suohppu fávleoalggi nu guhkás vulos go oalgebáddi ollá. Dalle váldá lievssa ja bálkesta dan bodnái ja suohppu gáddeoalggi ja reasta fávleoalggis mohki rádjái, ja de maŋemus bálkesta dan ge dohko čáhcái. Go joddu lea čáhcái boahtán, de oaidná olmmoš dárbbaša go oalgebáddi luoitiluvvot dahje oanidastot. Jos joddu ii čuoččo, de bidjaluvvo vel mohkkecaggi. Joddu veallána eanaš danne go vuollebealli lea čavga mordojuvvon. Vuollebealli galgá leat veaháš loaččabut mordojuvvon go badjebealli. Dál oažžu vuojahaga ráhkadišgoahtit. Vuosttaš vuojahatčuolda (dahje oar-juolgi) biddjojuvvo gátteoalgegeaži báldii, ja das ráhkaduvvo vuojahat gátti guvlui nu galliin čuolddain (dahje oar-julggiin) go lea vuogas ja dárbbašlaš buođđosaji mielde. Guokte golbma čuoldabaji guhku, ja guhkitge, sáhttá vuojahat leat. Vuojahat maid rissejuvvo. Go dál vuojahat lea gárvvis, duvdiluvvo lieksa čuimmiin vuojahat mielde nu, ahte ii báze ráigi gátteoalggi ja vuojahaga gaskii. Vuojahat duvdila guoli joddonjálbmái ja galgá hehttet guoli jorggiheames vulos gáddeoal-guora. Dábálaš lea ahte guokte joddu leat buođus. Nubbi joddu gohččojuvvo maŋŋálassan. Dat biddjojuvvo vuosttaš joddu- buođovuoljoddu- vulobeallái nu , ahte dan maŋŋálasa goaratčuolda lea buođovuol-goddobađa fávllabealde. Maŋŋálasa gáddeoal-čuoldan heive dalle dábálaččat vuosttaš vuojahaga fávllimus čuolda. Muhto sáhttá maŋŋálas nu ge leat biddjojuvvon ahte vuosttaš vuojahaga fávllimus čuolda lea goaratčuoldan ja nubbi čuolda fas gáddeoal-čuoldan. Maŋŋálassii maid ráhkaduvvo vuojahat. Dat lea dábálaččat guhkebuš go vuosttaš vuojahat. Lean mun gal oaidnán golbma joddu maiddái buođus, ain guokte maŋŋálasa lea dalle atnimin. Čuollu ráhkaduvvo vuojahagas (dahje vuolimus vuojahagas) vulos. Čuollu galgá hehttet guoli fávlái deaddileamis go dat doarrása áicá, galgá duvdit guoli dohko buođovuollái. Čuollun sáhttá leat dušše okta fierbmi gurgaluvvon, muhto dábálaččat lea čuollu guhkit, golbma, njeallja fierbmebaji guhku. Rissečuolu maid sáhttá atnit. Čuollorissin adnojuvvojit lastarissit. Dat čanaduvvojit bessodagaiguin maŋŋálagaid. Čuollu duvdojuvvo. Nu daddjojuvvo dat go olmmoš čuolddaiguin dahje oar-julggiiguin caggá čuolu rávdnjái vitnjut fávlli guvlui. Dalle fáhte čuollu gežiinnis guoli doppe fávlelis, ja guolli guorrá čuolu dohko buođovuollái. Geassečázi áiggi sáhttá buođu bidjat oallefávll-eartái. Dalle gal sáhtášii čuolu álkit duvdilit rastá oali, muhto nu ii leat lohpi gal. Gittabivdosiin ii leat lohpi bivdit deanu eambbo go beallái. Beallái lohkkojuvvo buođđu leat biddjojuvvon go das čuollu lea čiekŋalamosa alde nu, ahte uhcánaš vel čieŋeha čuollogeažis olggobeallái. Buođđu lea dál gárvvis, bivdi sáhttá vuordit guoli boahtit buđđui. Stuorát guolit mat eai bisán čalmmiide, mannet čađa dohko joddomohkkái, muhto smávit guolit čákŋet fávleoalgái maiddái. Go guolli lea mohkis, de bajidastojuvvo mohkki vatnasii dan boddii go olmmoš guoli gálgala, muhto jos fávleoalggis lea guolli, loktestuvvo dat dušše čázeoaivái. Buođđu oahpaduvvo dábálaččat iđit- eahket, muhto jus guolli lea vuodjamin ja valjit boahtá buđđui, de dávjjit dat dalle oahpaduvvo. Go funet lea guolli goddomin, de fitná olmmoš buođu luhtte dušše oktii jándoris, savdnjileamen joddu amas dat dierrut, suollemasat dainna doaivvuin ahte nago de lea boađistan. Giđđat ráhkaduvvojit buođut gáddegurrii, ja dađi mielde go deatnu coahku, ráhkaduvvojit dat fávlelii ain. Juohke háve go olmmoš joddosaji molsu ja lievssa dan ođđa joddosadjái bálkesta, lea vierru dadjat: Ipmil buressivdnit! Ja stuorra buressivdnádussan dat gal buođđobivdu leamašge Sámieatnan stuorámus deanu alde ássiide.