Nođiid guotteheapmi. Hans J. Henriksen. Studia Septentrionalia V. s. 103- 114. Boazosápmelaččain ii leat bievlan vejolaš fievrridit gálvvu gerresiiguin dahje reagaiguin maid hearggit gesset. Dan maid dalle dárbbaša fievrridit, ferte olmmoš noađuhit sealgái dahje herggiid ala. Ii olmmoš gille guoddit, go beare deaivá dan mađe bohcco ahte lea niesteseahkkaguoddi dahje lávkaguoddi. Boazu dáidá buot ovddimus leat fievrun adnojuvvot dan láhkái ahte lea ferten niesteseahka dahje lávkka guoddit. Dalle ge dolin go olbmuin eai velá lean geahččobohccot, baicca dušše gottiid lávejedje bivdit, de goddeboazu mii oahcin lei lodjuduvvon, adnojuvvoi guoddit niesteseahka, - gáddimis velá muohttaga áiggi ge. Dál go sápmelaččain leat geahččobohccot ja sii johtalit siiddain, dárbbašuvvo eambbo fievru maiddái bievlla áiggi. Guottehanreaidun adnojuvvojit spagát. Dat lea guokte asehis sodjumuora- soagis dahkkojuvvon- mat heaŋgut sullii dábisteaba bohcco siidduide, okta spahká- dahje spahkábealli- goappáge beal bohcco. Spahká lea sullii dušše suorbmabeali asu gežiid bokte, ja aseheappoš gasku. Guovdu láve spahká dábálaččat leat solggil, nu die čorul lea olggobealli miehtá. Spahká lea buorrái njeallje suorbmageaži govddu govddimus saje, dakko gasku. Spagát leat gaskal čiežanuploh ja guokteloh tumá guhku, earret spahká-oivviid. (Nođiid guottehettiin heasttain leat sápmelaččat maiddái adnán spagáid. Dat leat sakka assábut, govddibut ja guhkibut. Mu ádjás, gii Buolbmágis ásai, ledje dakkár heasttaspagát, ja dat leat dál ge áimmuin. Čálli lasáhus.) Spagáin leat bajágeažit oktii boaloha láhkái. Nuppi spagás- dábálaččat das mii seabi bealde láve leat- lea ráigi bajágeahčen, mas vulogeahči lea baskkit ja gallju bajás. Nuppi spahkábealis lea duolba boallu mii dábista dan nuppi spagá ráigái nu, ahte čorrut johtá čađá, muhto go duolbut bonjástuvvo, de ii šat jođe olggos. Boalločeabet lea govddibuš go spagá assodat, ja danne ferte dan nuppi spagá ráigi leat galljit bajágežus, vai boalločeabet čáhká duolbut dasa. Spahkágeažit šaddaba ruossalagaid geaigut bajás, go leaba boalohuvvon oktii. Noađđespagáin leat dat geažit guokte golbma tumá guhku, ja leaba seaggudastojuvvon čohkalassii. Go dat geažit mat geaigut leaba bajás, gohčoduvvoba spahká-oaivin. Daidda heŋgejuvvojit gurpasat, ja maid dál de guottehit lea áigumin. Mánnáguoddi-spagáin leat spahká-oaivvit sakka guhkibut, danin vai riidejeaddji mánná sáhttá doallat dain. Dat spahká mas ráigi lea bajágeahčen, gohčoduvvo njiŋŋelas spahkán, ja dat mas boallu lea, fas varris spahkán. Goappašiin spagáin lea ráigi vulogeahčen. Njiŋŋelas spahkái lea vulogeaži ráigái giddejuvvon sistebáddi, ja dat báddi lea cáhkkojuvvon varris spagá ráigái, nu johtalan láhkái vuos. Go olmmoš lea spagáid bidjamin heargái, de son ieš čuožžu hearggi gávllu bealde ja doallá hearggi lávžži ja goappašiid spagáid gurut gieđas vuos. De son njiŋŋelas spagá nahkiha hearggi vuole dohko seabi beallái, ja badjel hearggi váldá olgeš gieđain bajágeahčái dan spahkái, ja de gurut gieđain bajida varris spagá gávllu beale bajás ja nahkiha das boalu čorrut dan seabi beale spagá ráigái ja bonjasta fas duolbut. De leaba spagát giddalagaid bajil. Ja dalle lea dušše rohttet spahkagežiid vuolil ovttaguvlui dainna sistebáttiin mii jo lea gárvásis čoavjji vuole. Dat sistebáddi daddjojuvvo čoavjebáddin. Spagát leaba dan mađe asehačča ahte sodjaleaba veaháš go čoavjebátti čavge, nu ahte jámma dábisteaba hearggi siidduide. - Lávži gasku boalbbastuvvo spahká-oivviide. Nuppi geahči dan lávžžis biddjojuvvo ovddal hearggi ratti birra ja čanastuvvo fas spahká-oivviide. De lea ovdabáddi. Nuppi geahči dan seammá lávžžis fas biddjojuvvo bađa birra ja čanastuvvo fas dat ge dohko spahká-oivviide. De lea bahtabáddi. De eai beasa spagát johtit eai maŋos eai ge ovddos. Ovdabáddi ja bahtabáddi sáhttá gal maiddái biddjojuvvot easkka dalle go nođiid jo lea bidjan heargái. Muhto spagáid vuolde adnojuvvo juoga doavggusin, amaset spagát ja noađit goddit hearggi. Doavggusin láve boazosápmelaš doadjit loavdagiid jos lea gođiin johtimin, ja muđui atná son doavggusin oađđadagaid (duolji, ránu) ja biktasiid. Muhto láve gal adnojuvvot sierra noađivuol-náhkki maiddái, duollji mii jo dan várás lea. Asi bealli das biddjojuvvo heargge vuostái, dalle dat uhcit loaktá guolgga. Go dál johttámin lea siida bievlla áiggi, de ovddimus álget olbmot gurpat siidda gálvvu. Buot borramuš ja siidda gálvvu, ja dakkár biktasat mat doavggusin eai soaba, gurpojuvvojit gurpasin. Gurpasat ráhkaduvvojit nu ahte ii oktage leat losit go mii soahpá noađđebeallin ain. Noađđebealli oažžu deaddit eanemus viegu. Ii heargi gal nagot guoddit eambbo go guokte diekkára. Giisá gálvvuinis soahpá dávjjimus okto jo noađđebeallin, ja nu maiddái stuora báhti ge. Muhtomin ferte guokte gurpasa bidjat oktan noađđebeallin. Dalle dat geahppaset gurppas daddjojuvvo veajan. Muhto veajan gal eanaš biddjojuvvojit dakkár tiŋggat mat eai soaba gurppasin dahje giissáid sisa. Juohke gurpasii biddjojuvvo guottahat. Giissáin jo láve leat guottahat fásta. Veadjagat giddejuvvojit nođiide nu mo buoremusat soahpá. Goahtemuorat juhkkojuvvojit guovtte oassái ja máddaga geažit čadnojuvvojit oktii. Beljiide nahkiha olmmoš bátti suomuor-ráiggiide ja čatná daid ge oktii nu, ahte daid sáhttá heaŋggastit dan heargái mii daid eará goahtemuoraid lea guoddimin, guokte bealji goappáge beallái hearggi. Vulogeažit goahtemuorain ja bajágeažit beljiin leat hearggi alde spagát veagas, nu guddon láhkái, nubbi geahči dain gesso eatnama mielde. Gietkkamánná maiddái láve leat noađđebeallin. Golmma- njealje jahkásaš mánná biddjojuvvo noađđebeallin giissá sisa čohkkut. Dan giissás ii leat lohkki gal, ja dat láve daddjojuvvot mánnagiisán. Stuoret mánná, viđa- guđa jahkásaš, gal riide, čohkká ráhccut noađđehearggi alde mas lea hui geahppa noađđi. Mánás leat juolggit biddjojuvvon man nu vuostái nođiid ala dahje jo ovdabátti vuostái, amas juolggit čerggiidit. Mánná sáhttá doallat spahká-oivviin, muhto liikká čanastuvvo báddi (lávži, jos lea) máná birra spagáide gitta. Dat báddi gohčoduvvo (máná-)birasbáddin. Noađđeheargin dárbbašuvvojit sakka lojit hearggit go geresgeassin. Jos lea nuorra lojis heargi mii ovdal ii leat nođiid guoddán, de olmmoš váldá birra dan, badjel čielggi, ja čárve hearggi iežas vuostái ja deaddila maid dan seammás. Jos dan gierdá heargi, de gal dohkke noađđeheargin. Láve dat gal njiŋŋelas boazu ge muhtomin adnojuvvot noađi guoddit, dakkár lojis stáinnat. Go dál nođiid galgá čatnat, de ovddimus biddjojuvvojit dovgosat ja spagát hearggi ala ain. Ja nu buot herggiide mat noađđeheargin galget leat. Muhto ovdal leat jo juohki noađđehearggi nammii noađit biddjojuvvon gárvásii dasa eatnamii. Noađit leat bajádallojuvvon, ja veadjagat maiddái- jos dárbbašuvvojit- leat gárvásis nođiid luhtte, nu ahte noađđebealit šaddet ovtta losu, amas hearggit veajehit. Ja de gal manná johtilit suohpput. Ja buoremus leage nu, vai beassá vázzilit dallánaga go noađit leat alde, amas lojes hearggit livvut. Dalle sáhttášedje noađit johttát ja veajihan láhkái šaddat. Lojimus ja láidaseamos heargi adnojuvvojit giehtaheargin noađđeráiddus. Dat lea maiddái gietkkamánnaheargin, jos nu ii leat ahte eadni láide gietkkamánnahearggi sierra. Nubbi noađđeheargi goallostuvvo giehtahearggi lávžái ja goalmmát fas dan nuppi lávžái. Muhto jos dakkár noađđeheargi lea mii ii leat rivttes láiddas, de dan lávži goallostuvvo dan ovddit noađđehearggi čeabehii vai dál dat gaiku dan. Gitta guhtta čieža hearggi sáhttit leat ovtta noađđeráiddus go lea čáppa eanan. Maŋimusas láve leat goahtemuorguoddi. Dábálaš noađđeráidduin vázzá olmmoš guokte- golbma tiimmu ovdal go suhpoda. Suhpodit daddjojuvvo dat go dušše nođiid váldá olmmoš eret herggiid alde, muhto diktá spagáid ja dovgosiid leat herggiin. Dalle lea dušše oanehassii orusteamen, vai hearggit guođostit ja olbmot besset nealgádallat. Go vuoiŋŋastastán lea, de fas suohppu (nođiid ala). Muhto go olmmoš noađđeráidduin lea joavdan idjadansadjái dahje orrunsadjái, de son gal luoitá nođiid; ovttain sániin dadjat: luoitala. Nu daddjojuvvo go olmmoš buot váldá eret noađđeherggiin, nođiid, spagáid ja dovgosiid, ja luoitá herggiid luovus čorragii dahje ellui, dahje čatná daid guohtumii. Jos spagát eai leat, de olmmoš ferte dakkár heahtahačča tiŋggaid atnit, stoahčehiid [stohčehiid, stoalččehiid]. Dat lea guokte suorrerissi main máddaga geažit roahkohuvvoba oktii, ja suorit goappáge suorrerissis čanastuvvoba giddalagaid doppe gierratgeaže. Nuppi stoahčetbeallái čanastuvvo báddi vulogeahčái. Stoahčet-pára ii sáhte nu bidjat hearggi ala mo spagáid. Stoahčehiid bidjá vuos hearggi ala ja diktá dan bátti heaŋgát vulos seabi beale nu ahte dan sáhttá váldit čoavjji vuole gávllo beallái ja dainna čavget stoahčetgežiid ovtta guvlui vuolil. Láve dat gal olmmoš ovtta suorrerissi maiddái atnit dakkár heahtahačča tiŋgan, dakkár suorrerissi mas lea suorri nu gallji ahte johtá hearggi birra. Ovdabáddi ja bahtabáddi giddejuvvo stoahčet-oivviide nu mo spagáide. Okta mu diehto-olbmáin muitalii velá ahte adnojuvvojit dál gal sarvá čoavjevuolit maiddái spagáid sajis. Njuovadettiin lea sarvvis dalle belos čállojuvvon, nu ahte čoavjevuol-náhkki ii leat guovdat čuhppojuvvon. Geažit guovtte dakkár čoavjevuolis gorrojuvvoba oktii nu ahte šaddaba bures latnjalagai. Dat latnjalas geažit biddjojuvvojit noađđehearggi ala nu ahte dat gáhttejit noađđebáttiid cieggamis noađđehearggi čielgái. Ain dalle ferte gurpasiid čatnat sparrolagaid ja nu daid heaŋgastit hearggi ala. Ja alcces gurpasiidda dalle ferte čanastuvvot čoavjebáddi. Muhto ovdabáddi ja bahtabáddi gal lea čanastuvvon nu mo spagáin láve leat, bajil doppe gitta gos čoavjevuliin leat geažit latnjalagaid. (Mu diehto-olbmát geat munnje leat muitalan herggiiguin nođiid guotteheami birra, leamaš Migál-Mihkkal Guovdageainnus, boares Per-Báltu Kárášjogas ja Stuora-Ásllak Kárášjogas. Tevnnegiid lea ráhkadan Ivvar-Ivvár, Kárášjogas, gii dál vázzá Statens håndverks- og Kunstindustriskuvlla.)