Arakh tut hem e javeren kotar e zarazakoro buvljaribe

Skydda dig och andra från smittspridning på romani arli.

Dikh te na ovel tut paše kontakti e nasvale manušencar. Tegani arakhea korkori tut hem e javeren te na oven namborome.

Akate daja godidejbe sar šaj te na dole i zaraza.

Arakh tut hem e javeren kotar e zarazakoro buvljaribe

Keda sian nasvalo ačhov khere

Ačhov khere e bučatar ja pale e školatar te haljoveja tut nasvalo, te isi tut nakheskoro thavdibe, khujnibe ja pale te isi tut jag (temperatura). Tegani tu na reskirinea o javera manuša te dolen odova. Odova važinela hem te sian but hari nasvalo.

Ačhov khere sa džikote sian nasvalo. Te ulo tuke bilačhe hem te našti te arakhe korkori tute khere, tegani telefonirin ko 1177 kori so dela pe
nasvalipaskoro/sastipearakhibaskoro godidejbe (ki švedikani hem anglikani čhib).

Keda ka sasčove adžiker panda najhari duj dive angleder te dža ki buti ja pale ki škola.

E phuredere manušen isi bareder riziko te oven but nasvale. Odoleske i važno te na dža gosti ko nasvale manuša ko nasvalengoro kher hem ko phurengoro kher. Tu so kerea buti ko arakhibe e phurencar na ka dža ki buti te khujnea ja pale te sian šudardo.

Ov pažlivo ko simptomija bašo covid-19

O simptomija bašo nasvalipe covid-19 i angleder sa temperatura (jag) hem khujniba. Ama isi hem javera obična simptomija sar soj dišibaskere
(vogilejbaskere) pharipa, krleskiri dukh, šereskiri dukh, muskulengoro hem zglobengiri dukh. Buten olendar ovela lokhe pharipa kola so nakhena korkori pestar hem odola manuša arakhena korkori peste khere. Džiko ovela phare nasvalo ko primer isi olen pharipe dišibaja hem parne bukhengiri inflamacija. Te osetineja diso kotar akala simptomija tegani ka probine te na dikhe tut javere manušencar.

Thov o vasta but vare

Odola substancije so buvljona kotar o virusi i but zarazna hem ačhona but lokhe ko vasta. A ola buvljona ponodori keda astarea diso vastencar. Odoleske thov but vare tle vasta sapuneja hem tate panjea najahari 20 sekundija.

Thov o vasta sakova var keda avea khere kotar i buti, keda avea avrialdan, angleder o hajbe, keda astarea o hajbe hem palo džajbe ko toaleti. Keda nane tut šajipe te thove o vasta tegani i šukar te le vastengiri dezinfekcija.

Khujn hem čhijn ki baj

Keda khujnea hem čhijnea tegani buvljarena pe tikne čulia (kapke) so isi olen zarazna supstancije kola so šaj buvljarena e viruse. Keda khujnea ja čhijneja ki tli baj ja pale ki lilali nakeskiri paloma tegani tu na buvljarea i zaraza trujal tute ja pale ko tle vasta. E lilali nakheskiri paloma ferde ola ki lilengiri korpa hem thov o vasta.

Dikh te na astare o jakha, nakh hem o muj

I zaraza buvljarela pe e sapanemortikencar ko jakha, nakh hem muj.

Vastengiri dezinfekcija

Te nane sapuni hem pani, tegani šaj lea vastengiri dezinfekcija kori so isi najhari 60 procentija alkoholi.

Gå till toppen av sidan