Manuš te pučela pes sar trebela te čuminel ja pale te astarel pes jek javerea, tegani trebela te mislinel kaj nane disave pravilia bašo odova. Manuš trebela te probinel hem te kerel ko asavko način te šaj korkori te osetinel kaj i šukar korkori peske, tegani ovela šukar hem e javereske kasaja manuš čuminela pes hem astarela pes.

Lokho čumibe (Pussar)

Te čuminel pe džiko lokhe značinela te bastrinen pe o vošta ko javerengere vošta ja pale ko javer kotor kotar o telo, obično odova keda kerela pe šundžola hem jek šukar glaso. Keda manuš čuminela lokhe tegani o muj tano phanlo.

Čumibe

Keda manuš čuminela džikas tegani obično hem o vošta hem i čhib dolena jek javere. Odova tano sar te phene manuš ovela galimo hem galinela e voštencar hem e čhibjaja. Odova šaj te opisinel pe hem sar te phene manuš probinela e javereskoro ukus. Obično o čumibe počminela jekhe lokhe čumibaja. Te manglja manuš te čuminel pozorale tegani phravela hari o vošta hem ikalela hari i čhib avri te šaj te dolel e javereskere/javerakere vošta. Tegani manuš dikhela dali o dujto manuš phravela hari ple vošta te šaj o čhibja te dolen jek javere.

Nane pravilia so vakerena sar manuš trebela te čuminel jek javere, ko primer kobor andre ka čhivel i čhib ja pale kobor ka phravel o vošta, odova sakova jek korkori odlučinela. Ko čumibe odova obično ovela šukar korkori pestar. Ama jek tipsi i keda manuš lela te čuminel te ovel manuš pažlivo hem te na bastrinel pli čhib zorale ko javereskoro muj kotar jek puti. Obično odova ovela šukar soldujenge keda soldujdžene probinena te ovel šukar.

Pharo i te čuminel pe džiko pravo odoleske so o nakha ka khuven pes, odoleske manuš trebela hari te bandžarel plo šero kaj te šaj te resel jek javere. Keda manuš čuminela džikas tegani i but polokho te dišinel pes kotar o nak. Manuš trebela te probinel te dikhel so i najšukar.

Manuš šaj te čuminel pe hem keda manuše isi dandengiri proteza ja pale pirsing.

Manuš šaj te čuminel jek javere hem ko telo. Kori manuš ka čuminel ja ka ovel čumimo odova odlučinela manuš korkori okolea/okolaja kasaja so čuminela ja ovela čumimo/čumimi.

Gušibe hem dolibe (galibe) jekjavere

Šukar osetinela pe keda dolela pe javereskoro telo, ko primer keda manuš gušinela ja dolela jek javere. Manuš šaj te dolel jek javere hem te gušinel sar šejencar adžahar hem bizo šeja.

Astaribe jek javere (Peting)

Sar manuš astarela jek javere? Keda manuš astarela jek javere tegani manuš čuminela, lokhe čuminela jek javere, gušinela hem dolela jek javere. Znači keda manuš čuminela hem gušinela jek javere tegani vakerela pe kaj astarela jek javere. Isto hem o lokho čumibe hem o dolibe (galibe) šaj te ovel astaribe jek javere (peting). Keda manuš astarela jek javere tegani manuš šaj te morel pe jek upro javer.

Manuš šaj te astarel jek javere ko razna načinija, ko primer mirno hem lokhe ja pale zorale. Obično o astaribe jek javere nane isto celo vreme. Ov šaj varirinela sakova puti hem zavisinela taro manuš ko manuš. Manuš šaj te astarel jek javere normalno uravdo šejencar, hari uravdo šejencar ja pale nango/nangi. Manuš šaj te astarel jek javere hem ko razna pozicije ko primer , terdindor, bešindor ja pale pašlindor.

Keda manuš astarela jek javere hari šejencar ja pale bizo šeja bašo odova vakerela pes disavo puti grubo astaribe jek javere.

Dilinipe /Zbrka/Strul

Bašo o astaribe jek javere džiko vakerela dilinipe/zbrka. Amam o lafi dilinipe/zbrka značinela hem javer diso. Džiko mislinela kaj manuš kerela dilinipe/zbrka keda manuš udvarinela pes džikaske ja keda isi seksi javerea ja javerencar. Jek manuš kasaja so kerdža pe odova odoleske da šaj vakerela pe dilinipe.

Soj odova so kerela o čumiba hem astariba jek javere odoborom šukar?

Te ovel pe paše hem te ovel pe galimo džikastar kerela i mortik, i čhib hem o vošta te reagirinen hem bičhalena signalija e godžake kaj osetinela pe šukar hem nervozno. Odova šaj te kerel manuš te ovel nadražimo. Odola tane o nervija ko telo so kerena buti e osečaencar hem bičhalena signalija ki godi. Kaj te šaj te osetinel pe šukar o astaribe jek javere but i važno solduj manuša te mangen te astaren jek javere.

Sa o manuša na mangena isto but te astaren jek javere ja te čuminen jek javere. Nane disavo točno ja pogrešno način bašo oset, manuš trebela te šunel korkori peste dali manuš mangela te čuminel pe hem te astarel pe džikasaja ja pale mangela poviše te ovel paše džikasaja ko javer način.

Manuše uvek isi pravo te vakerel te na manglja te čuminel pe ja te astarel pe jek javerea, ja pale te isi diso javer so na mangela keda kerela pe odova. Manuš nikad na trebela te pristajnel te čuminel pe hem te astarel pe javerea samo odoleske so javer mangela odova.

Ukus hem khan

Sarinen isi javer ukus hem khandena javerčhane. Savo ukus isi manuše hem sar khandela odova šaj te meninel pe, odova zavisinela ko primer kotar o hajbe, sar manuš thovela pes, sar khandena o šeja hem taro javera buča. Tej manuš šudardo hem te isi infekcija tegani o muj khandela javerčhane nego obično.

Šaj te ačhol pes khamni ja pale te astarel pe seksualikane nasvalipa keda manuš astarela jek javere?

Našti ačhola pes khamni kotar astaribe jek javere. Hem našti ni astarela pe seksualikane nasvalipa. O astaribe jek javere tano hem šuka hem sigurno način te ovel pes paše uzo džikaste.