Doktoritsko žutipe ando Švedo te rodel pe azylo, garudino vaj si bi lilengo
Vård i Sverige om man är asylsökande, gömd eller papperslös

Skriv ut

Te rodes azyl vaj san bi lilengo si tut vi kade čačipe khaj doktoritsko žutipe vaj khaj o dentista ando Švedo. Šavora tela 18 berš inkren butivar čačipe te len žutipe pe jiva – bi lovengo.

Skriv ut

Darajipe thaj našadipe

Darajipe thaj našadipe

Te ačares ke trobuj tut garajipe sar našutno ke našaven tut ande čiro them šaj te rodes azylo ando Švedo. Šaj te aven vi kaver doša ke rodes azylo, kaver vorbenca ke manges te les pača thaj te ašos ando Švedo.

Te garudžol manuš vaj si bi lilengo ando Švedo si o manuš ilegalno ando them, šaj te avel kade ke o manuš sas avri deportirime anda Švedo.

Sastimasko dikhipe

Sa manuš so roden azylo šavora thaj phure si te len jekh šajipe te len jekh sastimaski kontrola bi lovengo. Kadi sastimaski kontrola si te avel kerdi sar maj sigo sar o manush areslas ando Švedo. Te san bi lilengo vaj garuves tu si te les jekh šajipe te les te keres jekh sastimasko dikhipe kana manges žutipe.

Fäll ihop

Azylantura, garudine thaj šavora so si bi lilenge

Azylantura, garudine thaj šavora so si bi lilenge

Šavora thaj terne tela 18 berš si te len sastimaski- thaj žutipe thaj dandengo žutipe pe sa kodol konditsi sar sa kaver šavora so trajin ande kodo landsting thaj roden žutipe.
Maj but anda e landsting thaj regioni či len počin kana šavora thaj terne tela 18 berš mangen žutipe.

Fäll ihop

Azylantura, garudine thaj maj phure so si bi lilenge

Azylantura, garudine thaj maj phure so si bi lilenge

Sar phuro, kodol so aresle 18 berš, lel doktoritsko žutipe thaj dandengo žutipe khaj chi birij te žukarel feri musaj te kerel pe akanak. Kodo si vi kana žuvlja žan khaj doktori pe žuvlikane buča, žutipe kusa abortsia thaj žutipe kusa preventivne buča.

Kana žal pe khaj doktoritsko vizita pe jekh vårdcentral anda doktoritsko žutipe so les pala remiso počnes 50 kronor. Jekh vizita, kusa remiso, khaj kaver žutipe počines 25 kronor. Kodo šaj te avel jekh vizita khaj kuratoro.

Tu šaj te keres jekh vizita pe jekh vårdcentral vaj khaj jekh phuterdo specialist žutipe ande savo landsting manges ande intrego Švedo. Te rodes azylo musaj te les jekh remiso maj anglal te si kade ke trobuj tu jekh remiso pe čiro nasvalipe.

Žutipe khaj dentista ando folktandvården kerel 50 kronor.

Pe medicina so si pe recepta počines 50 kronor, thaj te trobuj tut nasvalimaske tradimata koštulij kodo maksimalno 40 kronor. Te si o tradipe ande jekh kaver landsting počines intrego košta.

Prevenciake šavorengo thaj dejango žutipe, žutipe kana e žuvli si phari/kamni thaj kana o šavoro arakhadžol/biandžol si bi lovengo. Te san nasvalo thaj čiro nasvalipe perel kaveren si kado žutipe pe jiva.

Kana rodes doktoritsko žutipe sar azylanto si te sikaves opre jekh karta khatar Migrationsverket, Kadi karta bušol LMA-karta. LMA žnacij lagen om mottagande av asylsökande zakono sar lel pe jekhe azylantos thaj kadi karta si pe vrama thaj jekh identifikatsiaki karta tela kodi vrama so roden azylo.

Fäll ihop
Skriv ut
Publicerad:
2015-02-17
Skribent:

Skribento: Pia Landgren, sastimasko thaj bolnicako žutimasko stratego, Region Skåne, Malmö

Redaktör:

Redaktori: Ingemar Karlsson Gadea, 1177 Vårdguiden

Granskare:

Eksamineri: Hasse Knutsson, sekretari pe buči, than po vård och omsorg, Sveriges Kommuner och Landsting, Stockholm