Giellafágaid dieđagoahti

Gielladieđagoahti ovddida ja doarju sámegiela ovdáneami álgokurssaid rájes gitta masterdási rádjai. Oahpahus- ja dutkandoaimmaidis bokte Gielladieđagoahti lea lokteme sámegiela gelbbolašvuođa ja addime dieđu sámi girjjálašvuođas sámi álbmogii. Gielas lea diehtu. Giella lea gulahallama gaskaoapmi. Giella fievrrida árvvuid ja eallima áddejumi buolvvas bulvii. Sámegiella lea álgoálbmotgiella. Giella ovdána go lea geavahusas. Danin allaskuvla geavaha sámegiela beaivválaš doaimmain sihke hálddašeames, oahpahusas ja dutkamis. Gielladieđagoahti lokte sámegiela bajimus akademalaš dássái ja čájeha máilbmái ahte álgoálbmotgiella sáhttá ja berre adnot alitoahpahusas. Sámi allaskuvla lea vuoruhan návccaid hábmet vuosttaš doavttergráda dási prográmma sámegielas ja girjjálašvuođas. 


Gielladieđagoahtái gullet čuovvovaš giella ja girjjálašvuođa oahput:

  • Sámegiela álgokurssat ja lohkanbadjeoahppu (gealbuda beassat viidásabbot Sámi allaskuvlla oahpuide ja prográmmaide)
  • Sámegiela ja sámi girjjálašvuođa jahkebeal-ja jahkeovttadat, bachelor, master ja doavttirgrádaprográmma
  • Giellaoahput oahpaheaddjioahpuin: sámegiella, suomagiella ja dárogiella
  • Giellagáhtten journalistaoahpus
  • Giella duodjeoahpuin
  • Sámi musihkka ja juoiganoahppu


Manin lea dehálaš váldit dáid oahpuid?

  • Sámi servodat dárbbaša giellabargiid ja bargiid geat bures hálddašit sámegiela.
  • Sámegiella sáhttá addit lassi bálkká ja karriearavejolašvuođaid.
  • Sámi mánáidgárddit, skuvllat  ja mediaásahusat dárbbašit bargiid geain lea sámegielgelbbolašvuohta.
  • Vejolašvuohta šaddat sámegiela ja/dahje girjjálašvuođa dutkin.