Áhčit, eatnit, {oabbát}¢{oappát}, vieljat, ádját ja áhkut fertejedje vázzit dan losses geainnu hávdeeatnamii. Min eamiálbmotvieljat ja {oabbát}¢{oappát} eará sajiin máilmmis ellet birashástalusaiguin mat leat čadnojuvvon geafivuhtii. Ii leat imaštahtti go váhnemat, {oabbát}¢{oappát} ja vieljat leat deaŧaleamos doarjjan sámegiela dikšumis. Naba munnje, naba munnje háliidedje {oabbát}¢{oappát} ges diehtit. Anna Samuel Anne Marit Anders Gunhild Sara Ellen Kristine Mathis (vieljat, {oabbát}¢{oappát}) (sivjjogat). Oappá dahje vielja isida / eamida {oabbát}¢{oappát} ja vieljat ja sin isidat / eamidat han leat eambbo gáidan go vivva dahje mannji. Mun ja mu {oabbát}¢{oappát} leat ”bajásšaddan” internáhtas. Eai go su {oabbát}¢{oappát} ge leat dáppe min searvvis? Muhtun áššiid dihtet buot lagamus olbmot, nu go lagas ustibat dahje váhnemat, {oabbát}¢{oappát} dahje vieljat. Danin, ovddos guvlui, vieljat ja {oabbát}¢{oappát} Jämtlanddas, Väster- ja Norrbottenis, čuožžilehpet bargat sin ovddas geat leat dulbmojuvvon, háhket buot oahpu maid dárbbašehpet ja sáhttibehtet oažžut, dorjot geahnohemiid geat rahčet birget ja jurddašehpet min oktasaš boahttevaš mihtu! Dáinna ávžžuhusain didjiide, vieljat ja {oabbát}¢{oappát}, loahpahan mun dán sártni. Ođđa vieljat ja {oabbát}¢{oappát} šaddet oassin mánáid árgabeaivvis, ja ođđa gaskavuođat galget ásahuvvot. Measta buohkat dihte geat Sáđis ja su vieljat ja {oabbát}¢{oappát} leat, ja dan sii dahke danin go dihte gii sin áhčči lei. In dieđe iežan eatni ja áhči ge, inge leat go mus oba {oabbát}¢{oappát} ja vieljat ge, Čormmoš dadjalii vuollegaččat, orui measta heahpaneame. Ja vel, lassin vašuid dan bileahttakantuvrras muhtin amasolmmoš – guhte čuoččui guoras ja gulai hoala – lei jorggeheastán ja vuollegaš jienain árvalan gietti – dieinna go lea nuoramus, vaikko das nai {oabbát}¢{oappát}. Lei maiddái vejolaš ásaiduvvat nissonolbmo báikái maŋŋá náitaleami, mii mielddisbuvttii ahte nissonolbmos ledje su iežas váhnemat, vieljat dahje {oabbát}¢{oappát} ja muđui fuolkkit lahka. Cealkaga dilálašvuođas, vuosttas dependeantan ja argumeantan, Máret oidno dahje adnojuvvo eanet agentiivvalažžan go {oabbát}¢{oappát} - kodependeanttaid. Čálalaš sámegiela dáfus, geavahuvvojit {konsuleantat}¢{konsuleanttat} jorgalemiide. Etáhtaid hálddatlaš dásis leat fágavirggit ({konsuleantat}¢{konsuleanttat}) nu ollu unniduvvon ekonomiija geažil ahte jođiheaddjit ieža fertejit áššemeannudit ja bargat dábálaš kanturbargguid. Váikkuhusčielggademiin maid Sámediggi lea iskan, orrot čájeheame ahte leat geavahuvvon {konsuleantat}¢{konsuleanttat} geain ii leat gelbbolašvuohta sámi luonddugeavaheamis. Musihkkaáššiid meannudeapmi lea veaháš earálágan go eará doaibmasurggiid áššit, danin go dáid áššiid fertejit olggobeale musihkkafágalaš {konsuleantat}¢{konsuleanttat} árvvoštallat. Geassemánus bohtet maiddái {konsuleantat}¢{konsuleanttat} Gielddaid Guovddášsearvvis. Go {konsuleantat}¢{konsuleanttat}, geat máddin bohte, ledje maŋŋonan golmmain vahkkuin, de dieđusge maŋŋonii olles dát hommá, muitala Per Gunnar Guttorm. Čakčamánu 29. beaivvi válde ođđa válljejuvvon {konsuleantat}¢{konsuleanttat} badjelasas ovddasvástádusa fuolahit Sámedikki dálá áiggi dáidaga ja dáiddaduoji sisaoastinortnega guovtti jahkái. Dáid teavsttaid leat maid eará sámegielat {konsuleantat}¢{konsuleanttat} lohkan ja sii gohčodit dáid árbevirolažžan, muhto seammás ođasmáhttán biibbalteakstan, mat heivejit buot ahkahaččaide. Mii buohkat dovdat spiehkastemiid ja moalkasaddamiid njálmmálaš muitalanárbevierus, muhto čállimis dáhtošedje buot oahpaheaddjit ja {konsuleantat}¢{konsuleanttat} njulget čállosiid vai bissu vissis struktuvra. Go {konsuleantat}¢{konsuleanttat} dákko behttet lágádusa, de behttet sii maiddái ohppiid. Pedagogalaš {konsuleantat}¢{konsuleanttat} barget siskkáldasat Sámediggesystemas ja departemeantta ektui, muhto dárbbašuvvo eambbo olggos guvlui bálvalus báikkálaš ja regiovnnalaš eiseválddiid ektui olggobealde sámegiela hálddašanguovllu, ja váhnemiid ektui geat doppe orrot. Dievasčoahkkimat ja {konfereansat}¢{konfereanssat} Roavvenjárggas. Dollojuvvojit dievasčoahkkimat ja {konfereansat}¢{konfereanssat} Roavvenjárggas golggotmánu 27.-31. b. dáhpáhusdállu (filbma, musihkka, čoahkkimat ja {konfereansat}¢{konfereanssat}). Sámiid 15. {konfereansat}¢{konfereanssat} Helssegis 1992 ja 16. konfereansa Murmánskkas 1996 válljejedje virggálaš leavgabeivviid. Gielladili symposia, gielladili {konfereansat}¢{konfereanssat}, gielladili seminárat. Sámiid {konfereansat}¢{konfereanssat}. Eurohpáráđi Eurohpálaš duovddaoktalašsoahpamuššii guoskevaš {konfereansat}¢{konfereanssat}. Moanat Eurohpálaš duovddaoktalašsoahpamuššii guoskevaš {konfereansat}¢{konfereanssat} leat juo lágiduvvon. Válmmaštallojit seminárat, gurssat ja {konfereansat}¢{konfereanssat}, vai sáhttá ovddidit duovdagii guoskevaš guorahallama, skuvlema ja sosiálalaš jurddašanvuogi. Govva 7. Plecs de Paisatge čoakkáldagas, mas leat guokte ráiddu ja gávdnojit čállosat, dutkamušat, bargobájit ja {konfereansat}¢{konfereanssat}, main gieđahallojit duovdagii dahje duovddasuodjaleapmái, dikšumii ja plánemii guoskevaš njuolggadusaide ja doaibmavugiide guoskevaš perspektiivvat dahje čuolmmat. Raporta buktá ovdan daid guovddášgáibádusaid, maid sámi searvvuš ja sámi {konfereansat}¢{konfereanssat} leat buktán ovdan julggaštusaineaset ja sámedikkiid iežaset barggus. Sámi nuoraid {konfereansat}¢{konfereanssat} dárbbahuvvojit maid boahtteáigge. Mis leat leamaš {konfereansat}¢{konfereanssat} ja julggaštusat leat sáddejuvvon eiseválddiide, ja sii dovdet min gáibádusaid, muhto eai daga maidege. Juos Suomas ordnejuvvojit álbmogiidgaskasaš dáhpáhusat, dego gilvvut, {konfereansat}¢{konfereanssat}, de sihkkarit doppe leat sápmelaččaid symbolat, gáktenissonat ja gáktealbmát šluvggašeamen helmmiid. Jearahallon olbmuin, geat leat oahppan sámegiela áidna vuosttas giellan, maiddái goabbáge vánhen ja buot {áddját}¢{ádját} ja áhkut leat oahppan sámegiela vuosttas giellan, ja leat hállan gaskaneaset dušše davvisámegiela. mánnávuođas rájes, ja su goabbáge vánhen ja buot {áddját}¢{ádját} ja áhkut leat oahppan sámegiela iežaset vuosttas giellan. Maiddái mánáid sámegielat áhkut ja {áddját}¢{ádját} eai hála mánáide sámegiela. Eará sámegielaid hállan áhkut dahje {áddját}¢{ádját} eai leat molson bearrašiid giela suomagiellan, muhto bearrašiid oktasaš giella lea leamaš davvisámegiella, mii lea sirdašuvvan maiddái mánáide ja mánáidmánáide. Sihke mánát, nuorat, váhnemat ja áhkut ja {áddját}¢{ádját} čoahkkanit kultuvrralaš somás buđaldemiide. Go digaštallá sámi oahpahuspolitihka, de ii sáhte vajáldahttit makkár historjáguoddit sámi váhnemat, áhkut ja {áddját}¢{ádját} ja máttarváhnemat leat. Danin prošeakta vuođđuduvvui ge nannosit servodahkii gos dat čađahuvvui, vuosttažettiin nu ahte váhnemat ja áhkut ja {áddját}¢{ádját} váldojuvvojedje bargguide mielde, ja maiddái dan dáfus ahte ráhkadedje ieža oahpponeavvuid, mearridedje ieža fágalaš sisdoalu ja doaimmaid. Ja ollu mánáin eai leat áhkut ja {áddját}¢{ádját} dahje sii bajásšaddet guhkkin eret áhkuin ja ádjáin ja earáin sogas. Sámilága 2-6 paragráfas daddjo earet eará: Buohkat geat dovddastit iežaset sápmelažžan ja geain lea juogo a. sámegiella ruovttugiellan dahje b. geain leat váhnemat, áhkut ja {áddját}¢{ádját} dahje máttarváhnemat geain lea dahje lei sámegiella ruovttugiellan... Oainnat mun ledjen oaidnán bárain geat guhkit áigge leat leamaš fárrolaga, ahte {áddját}¢{ádját} eai dadjan buorebeaivvi earáide go sidjiide geaidda áhkku rávkkai buore beaivvi. Náitalan {áddját}¢{ádját} válde doppe gos ožžo ja dahke mánáid nieiddaide. – Eai soaitte gal {áddját}¢{ádját} liikot munnje go veahkahalan sin eamidiid, muhto dat lea okta oassi mu barggus. De gal láveje {áddját}¢{ádját} dadjat ”de dál ii ábut šat loddet, dál álget lottit monnet fargga” ja de heite buohkat eaige dárbbašan gal ovttasge gullat dál ii leat lohpi bivdit. Vánhemat, eaige {áddját}¢{ádját} ja áhkut hálit hállat maorigiela mánáide ja mánáidmánáide danin, go dat ii leat sin mielas ávkkálaš giella. Somá lei oaidnit ahte daid searvvis ledje vuorrasit olbmot maid, sihke áhkut ja {áddját}¢{ádját}. muhto ráhkkan ja mana Paddan Aramii {áddját}¢{ádját} Betuela vissui ja váldde ovtta ednot Labana nieiddain alccesat áhkkán. Muhtumat leat nu lihkožat ahte sis leat áhkut ja {áddját}¢{ádját} geaiguin besset juohkit vásáhusaid. Eanaš sámi mánáide leat dákkár {áddját}¢{ádját} ja áhkut seamma dásis go mytologiija oaidnemeahttumat ja eatnanvuložat. Dálá áhkut ja {áddját}¢{ádját} han leat dávjá oaidnemeahttumat. Dálá áhkut ja {áddját}¢{ádját} han leat dávjá dienasbarggus, ja sis leat nu ollu astoáiggedoaimmat ahte eai veaje dikšut mánáidmánáid goas beare. Dan dáfus áhkut ja {áddját}¢{ádját} orrot leamen dehálaš resurssat nuoraid sámegiela oččodeamis. Daid dieđuid ovdanbuktimis ferte dattetge váldit vuhtii ahte buot nuorain eai leat áhkut ja {áddját}¢{ádját} šat eallimin, ja muhtin áhkut ja {áddját}¢{ádját} eai leat sámegiela hállit dannego nubbi váhnen dávjá ii leat sápmelaš. Dat nuorat geat ain bajásšaddet boaittobeale báikkiin, ja geain muđui nai leat áhkut ja {áddját}¢{ádját} Min áhkut ja {áddját}¢{ádját} sámástedje, ja soapmásat váhnemiin. Jos ležžet eallimin, de soapmásat dáidet leat áhkut dahje {áddját}¢{ádját}. Dát leat áššit maid din vánhemat, áhkut ja {áddját}¢{ádját} leat leamaš mielde mearrideamen ja čađaheamen, ja dii sáhttibehtet roahkka leat rámis sin dihtii seammás go din vánhemat sáhttet din rámidit, geat unnán skuvlavázzimiin soahteáigge, dalle go duiskkalaččat válde dis skuvlla, ieža lehpet nagodan háhkat oahpu ja buriid virggiid servodagas, mii din árvvusatná ja gudnejahttá. Eai dušše mánáid eatnit ja áhčit, muhto maiddái áhkut ja {áddját}¢{ádját}. Máttaráhkut ja {áddját}¢{ádját} leat mannan sáivui iežaset buori eallima maŋŋá. Bealjehis {áddját}¢{ádját} ain guhkkelis, maŋábeallai báhcán bárrun márret ja doarrádallet ovddibuid. Dán háve eaba njuolggočielggát, muhto roaŋkut dego {áddját}¢{ádját} geat leigga eallán beare guhká. Mánáid váhnemat ja áhkut ja {áddját}¢{ádját} sirdet gielaset ja árbevieruset mánáide ja áddjubiiddáseaset ja áhkkubiiddáseaset sihke ožžot dieđu ja doarjaga bajásgeassinbargguidasaset. Olbmo oapmahaččat leat beallalaš, registrerejuvvon guoibmi, olmmoš, geainna son ássá ovttas náittosdili dahje guimmešvuođalágan dilis, válddálaš mánát, váhnemat dahje dat geas lea váhnenovddasvástádus, válddálaš oappážagat, áhkut ja {áddját}¢{ádját}, ovddasteaddji dahje veahkkeovddasteaddji. Riektejovkui lea datte dieđihuvvon ahte dálá olbmuid áhkut ja {áddját}¢{ádját} atne gáddáirievdan huksenávdnasiid "golli árvun", iige lean makkárge eahpádus geavahit dáid ruovttuineaset. Muhtimat dadje juo luohkkálanjas ahte eai diehtán, ja muhtimat leat čállán skovvái kommentáran ahte eai dieđe makkár gielaid áhkut ja {áddját}¢{ádját} máhtte. Muhtin oahppiin lea sámegielat váhnen dahje sámegielat // suomagielat {áddját}¢{ádját} ja áhkut. Eanaš sámegielat áhkut ja {áddját}¢{ádját} leat maid guovtte- dahje máŋggagielagat. Muhto juohke ádjá ja áhku buohta leat 5–8 proseantta informánttain vástidan, ahte áhkut ja {áddját}¢{ádját} leat ovttagielat sámegiela hállit. Lea vejolaš ahte muhtin áhčit, áhkut ja {áddját}¢{ádját} hállet riikkagiela nu uhccán, ahte mánát eai ane sin riikkagiela hállin, ja danne eai leat merken sidjiide riikkagiela máhtu. Govvosis 5.5 boahtá ovdan ahte 484 informántta áhkut ja {áddját}¢{ádját} ellet, 279 leat jápmán. Eandalit ellet uhccán {áddját}¢{ádját}. Jos informánttat dihtet makkár gielaid {áddját}¢{ádját} ja áhkut hálle, vaikko ledje jápmán, de dat sáhtte merket daid giellamáhtuid gažadanskovvái. Ále rápmo oabbát ovdal suinna leat árbbi juohkán. Muhto dál lea buorre sivva ávvudit ja illudit, dasgo vielljat lei jápmán ja lea fas eallán; son lei láhppon ja lea fas gávdnon. Áhku, ádjá ja Sikká morrašiin vielljat vikkai duogŋat ovddit váivvi gaikon ráiggi. Gal vielljat fal soames beaivvi cegge dakkáraš nai fitnodaga aivve akto — almma makkárge eksámeniid haga. Leat go vielljat riŋgen universitehtas? Ale bala, ahte oabbát heavvana! Goas oađđá oabbát losimusat, gaskkamuttus ja geahppaseamos? Gos lea oabbát? Maid oabbát dasa logai? Vielljat lea dán skáhpu guođđán mu gihtii ja gohčui dan dutnje addit, vai don su muittát; dasgo vissa son lea heavvanan, go ii šat boađe ruoktot. Muhto várut, ahte oabbát ii beasa ovdabeallái. Vielljat lea riegádan Guovdageainnus, muhto manne bat don jearahat nu issorasat? Vielljat lea lohpidan juohkehažžii golli dutnara dievva, gii du sáhttá beastit. Gula Biret, dál mun cápmán du, ja de galggat čirrot, ja de addá oabbát dutnje njálgáid, ja daid njálgáid moai juogadetne! Don jurddašat gusto eará ládje go vielljat. Na, maid oabbát duinna humai? Ojá, reaŋgat rohkadallá juohke eahkeda go don manat nohkkat. Reaŋgat šaddá psyhkalaš buohccin go diekkár eallit leat viesus! Ìzü-TV lea prográmma dutnje gii leat nuorat go reaŋgat. Reaŋgat suige málista buoiddes luosa dutnje juohke beaivvi! Dan mun áigonge eske lasihit ahte gal reaŋgatge lea Hemmo dikšon, ahte ii galgga dan gal gáddi. Naba luntat? De bargga Sammu viehkalit ruoktot amas luntat heađástuddat, dajai Sinikka. Luntat lea riŋgen ja vuordá ruovttus. Birgget lei ferten čuojahastit Ándii Girkosiidii ahte bargga juo buorre olmmoš doapmalit Máhtebáikái, luntat lea lahka jámi. Muhto iihan luntatge lean vel nu boaris. Luntat garvvašii mu dego buohkaid earáidge dán báikkis. Gullen ahte luntat lea Islánddas. Vielljat lea lohpidan, ahte don oaččut váldit dán lábbá ruoktot, juos beare višat ieš dikšut dan. Ehpet leat, lohket gielddas, mii leat ožžon dieđu ahte boarráseamos luntat jámii go dii leiddet eváhkus. Vielljat lea muitalan ahte go Reaššvuona nuorat bohte Áltái, gohččojuvvojedje sii ja sullasaš cielossániiguin mat čujuhedje dasa ahte ledje sámit. Nieidat lea boahtán ruoktot, ja áhččát lea njuovvan buoiddes gálbbi danne go lea ožžon su fas ruoktot dearvan. Galgat go duođaid mii buohkat, mun, nieidat ja lunttaidat boahtit gopmárdallat du? Go du áigi lea meaddil, de galgá nieidat leat du maŋisboahtti. Almmálaš Áhčči, veahket min muitit, ahte nieidat vuoiŋŋada hávddis. Nieidat ja lunttaidat leat boahtán du lusa. Ná cealká reaŋgat Jáhkot: Gos lea áhkkát Sárá? Geahča, dá lea áhkkát, váldde su ja mana! Áhkkát gohčui ovdal jápmimis min dadjat dutnje ná: Oro leaskan áhkkát viesus, dassážii go bárdnán Šela šaddá rávisin. #áhkkát Áhččán, čuožžil borrat maid reaŋgat lea buktán meahcis, vai sáhtášit buressivdnidit mu. #reaŋgat Ja rádnát Elisabet han lea maiddái vuordimin bártni, vaikko lea boaris. Muittán dolin go áhkkát lávii oastit vaikko maid vai don leat duhtavaš. Dás leat govat go luntat ja mun gávnnadeimme. Ojá nu, logai nubbi, muhto it go bala mánnát seahkána feara masa doppe gos dáhpáhuvvet nu ollu surgadis dáhpáhusat? Guhká bat lea mánnát vurkkodan daid? Jeremy, áhkkát váivašuvvá go álo ruivet nu olu. Gal don fal muittát go áhkkát muitalii dutnje don šaddet musihkkii? Doai leahppi gávdnan boares gova go luntat lei jávrris gálašeame iežas fiinna vuojadanbuvssaiguin.