2 válljejuvvon korpusa (buot) — 22 035 866 sáni [word = "varra"] Boađus: 400 Cealkkačájeheapmi North Saami corpus – Vieljat varra čuorvu munnje eatnamis ! Muhto bierggu mas lea ain varra dahjege dan siellu , dii ehpet galgga borrat . Dál mis gáibiduvvo su varra . Vieljat varra čuorvu munnje eatnamis ! 5 09:04 Muhto bierggu mas lea ain varra dahjege dan siellu , dii ehpet galgga borrat . Dál mis gáibiduvvo su varra . Muosehuhttimat guohtuneatnamiin nappo váikkuhit dasa ahte - bohcco guohtunáigodat oatnu , - boazu geavaha eambbo energiija , - bohccot eambbo váibet - eambbo bohccot mássojit - njuovvandeattut unnot - miesselohku unnu Iskamat mat čájehit movt boazu váibá iešguđet boazobarggus , čájehit ahte boazu váibá ja deahkit sáhttet vahágahttot , čoavjji siste sáhttá vardigoahtit ja varra sáhttá earáhuvvat . Biergu , varra , váibmu , vuoivvas ja eará siskilušat geavahuvvojit dehálaš resursan ja adnojit goikadeapmái , suovastuhttimii ja márfumii ja eará varrabiepmuid ráhkadeapmái . Eanaš njuovahagain bálkásit maid divrras árbevirolaš biebmoávdnasat , nugo bohcco čoalit , varra ja buoidi , dan sivas go sis eai leat lobálaš reaiddut vára váldit dain . Dál bálkásit earret eará varra , čoalit , gápmasat ja oaivvit . Dál bálkásit earret eará varra , čoalit , gápmasat ja oaivvit . Biergu , varra , vuoivvas ja eará sisbipmosat adnojuvvot deaŧalaš resursan ja geavahuvvojit goikadeapmái , suovasteapmái ja oppalaččat varraborramušaid ja márffiid ráhkadeapmái . Dasgo dán ii leat oažži ii ge varra almmustahttán dutnje , muhto Áhččán almmis . 35 Nu boahtá din badjelii buot vigihis varra mii lea golggahuvvon eatnama alde , vanhurskkis Abela vara rájes gitta Sakarja , Barakja bártni , vara rádjái , gean dii gottiidet tempela ja áltára gaskii . 28 Dasgo dát lea mu varra , lihtu varra , mii golggahuvvo eatnagiid ovddas suttuid ándagassii addojupmin . 28 Dasgo dát lea mu varra , lihtu varra , mii golggahuvvo eatnagiid ovddas suttuid ándagassii addojupmin . » 25 Oppa joavku vástidii sutnje : « Bohtos su varra min ja min mánáid badjelii ! 24 Son celkkii : « Dát lea mu varra , lihtu varra , mii golggahuvvo eatnagiid ovddas . 24 Son celkkii : « Dát lea mu varra , lihtu varra , mii golggahuvvo eatnagiid ovddas . Dan áiggi bohte su lusa muhtumat ja muitaledje galilealaččaid birra geaid Pilatus lei goddán , nu ahte sin varra seahkanii dainna varain mii golggai sin oaffarspiriin . » 43 Dalle almmi eŋgel almmustuvai sutnje ja áhpásmahtii su. 44 Ja jápminbalus son rohkadalai vel áŋgireabbot , ja su bivastat šattai dego varra mii goaikkui vuolás eatnamii . 55 Dasgo mu rumaš lea duohta borramuš , ja mu varra lea duohta juhkamuš . 34 Muhto muhtun soalddát čuggii sáittiin su erttegii , ja dallánaga golggihii varra ja čáhci . De son savdnjilii biktasiiddis ja dajai sidjiide : « Bohtos din varra iežadet oivviid ala . 20 Ja go du duođašteaddji Stefanusa varra golggahuvvui , de ledjen ieš das ja dohkkehin dan ja fáktejin su sorbmejeddjiid biktasiid . 50 Ja dan mun cealkkán , oskuguoimmit : Oažži ja varra ii sáhte árbet Ipmila riikka , ii ge nohkavašvuohta ge sáhte árbet nohkameahttunvuođa . 17 Vaikko vel mu varra ge golggahuvvošii go mun buvttán ovdan din oskku oaffarin Ipmilii , de mun dattege illudan ja ávvudan dinguin buohkaiguin . Dalle sus ferte álo leat mielde varra man son oaffaruššá iežas ja álbmoga meaddádusaid ovddas maid sii leat dahkan diehtemeahttunvuođas . 13 Jos juo bohkáid ja vuovssáid varra ja guigguid gunat mat riškkuhuvvojit buhtismeahttumiid ala , buhtistit olbmuid olgguldasat , 14 de dađe buorebut buhtista ge Kristusa varra ! 13 Jos juo bohkáid ja vuovssáid varra ja guigguid gunat mat riškkuhuvvojit buhtismeahttumiid ala , buhtistit olbmuid olgguldasat , 14 de dađe buorebut buhtista ge Kristusa varra ! 19 Go Movsses lei lohkan oppa álbmogii buot lága báhkkomiid , de válddii burrogálbbiid ja bohkáid vara ja čázi , skárllatrukses ulluid ja iissopa ja riškkuhii daid lága girjji ja oppa álbmoga ala 20 ja celkkii : « Dát lea dan lihtu varra man Ipmil lea dahkan dinguin . 22 Lága mielde goasii buot buhtistuvvo varain , dasgo ándagassii addojupmi ii leat , jos ii golggahuvvo varra . 25 Ii son mannan albmái oaffaruššat iežas eatnat gerddiid , nugo bajimušbáhppa dahká juohke jagi go doalvu buot basimussii vara mii ii leat iežas varra . 3 Muhto oaffarat baicca muittuhit suttuid jahkásaččat , 4 dasgo lea veadjemeahttun ahte vuovssáid ja bohkáid varra válddášii eret suttuid . Doppe lea Ipmil , buohkaid duopmár , ja sin vuoiŋŋat guđet leat vanhurskásat ja dahkkojuvvon ollisin , 24 ja doppe lea Jesus , ođđa lihtu gaskaolmmái , ja riškkuhanvarra mii sárdnu beaktileabbot go Abela varra . 7 Muhto jos mii vádjolit čuovgasis , nugo son ieš ge lea čuovgasis , de mis lea searvevuohta guhtet guimmiideametguin , ja su Bártni Jesusa varra buhtista min buot suttus . 7 Leat golbma duođašteaddji : 8 Vuoigŋa , čáhci ja varra , ja dát golmmas duođaštit ovtta jitnii . Dalle bohte čuorbmasat ja dolla , ja daid seahká varra , ja dat gahčče eatnamii . 20 Viidneduolmmahat dulbmojuvvui gávpoga olggobealde , ja das golggai varra , nu ahte duhátguhttačuođi stadia duohken dat olii heasttaid bákki rádjái . 24 Gávpogis lei profehtaid ja bassi olbmuid varra , buohkaid varra geat leat sorbmejuvvon eatnama alde . 24 Gávpogis lei profehtaid ja bassi olbmuid varra , buohkaid varra geat leat sorbmejuvvon eatnama alde . » Divtte min oaidnit go álbmogat fuomášit ahte du bálvaleddjiid varra mávssahuvvo . » // Divtte min oaidnit go álbmogat fuomášit ahte // du bálvaleddjiid varra mávssahuvvo . Ii sáhte leat eará go varra . Sii ledje varra ádden ahte girji lei čállon amas gillii , sin oainnu mielde , – sámegillii . Ii leat varra ártet ahte mun juste dien muitalussii liikojin . [ 2 ] Das lea varra sáhka guovtti girjjis : Kjell Kristoffersen : Eventyret om Jåmpa , Tapas , Bergen 1945 ja Margarethe Wiiga Áppesgirji . Dasgo dán ii leat oažži ii ge varra almmustahttán dutnje , muhto Áhččán almmis . Nu boahtá din badjelii buot vigihis varra mii lea golggahuvvon eatnama alde , vanhurskkis Abela vara rájes gitta Sakarja , Barakja bártni , vara rádjái , gean dii gottiidet tempela ja áltára gaskii . Dasgo dát lea mu varra , lihtu varra , mii golggahuvvo eatnagiid ovddas suttuid ándagassii addojupmin . Dasgo dát lea mu varra , lihtu varra , mii golggahuvvo eatnagiid ovddas suttuid ándagassii addojupmin . » Oppa joavku vástidii sutnje : « Bohtos su varra min ja min mánáid badjelii ! Son celkkii : « Dát lea mu varra , lihtu varra , mii golggahuvvo eatnagiid ovddas . Son celkkii : « Dát lea mu varra , lihtu varra , mii golggahuvvo eatnagiid ovddas . Dan áiggi bohte su lusa muhtumat ja muitaledje galilealaččaid birra geaid Pilatus lei goddán , nu ahte sin varra seahkanii dainna varain mii golggai sin oaffarspiriin . Ja jápminbalus son rohkadalai vel áŋgireabbot , ja su bivastat šattai dego varra mii goaikkui vuolás eatnamii . Dasgo mu rumaš lea duohta borramuš , ja mu varra lea duohta juhkamuš . Muhto muhtun soalddát čuggii sáittiin su erttegii , ja dallánaga golggihii varra ja čáhci . De son savdnjilii biktasiiddis ja dajai sidjiide : « Bohtos din varra iežadet oivviid ala . Ja go du duođašteaddji Stefanusa varra golggahuvvui , de ledjen ieš das ja dohkkehin dan ja fáktejin su sorbmejeddjiid biktasiid . Ja dan mun cealkkán , oskuguoimmit : Oažži ja varra ii sáhte árbet Ipmila riikka , ii ge nohkavašvuohta ge sáhte árbet nohkameahttunvuođa . Vaikko vel mu varra ge golggahuvvošii go mun buvttán ovdan din oskku oaffarin Ipmilii , de mun dattege illudan ja ávvudan dinguin buohkaiguin . Dalle sus ferte álo leat mielde varra man son oaffaruššá iežas ja álbmoga meaddádusaid ovddas maid sii leat dahkan diehtemeahttunvuođas . Jos juo bohkáid ja vuovssáid varra ja guigguid gunat mat riškkuhuvvojit buhtismeahttumiid ala , buhtistit olbmuid olgguldasat , de dađe buorebut buhtista ge Kristusa varra ! Jos juo bohkáid ja vuovssáid varra ja guigguid gunat mat riškkuhuvvojit buhtismeahttumiid ala , buhtistit olbmuid olgguldasat , de dađe buorebut buhtista ge Kristusa varra ! Go Movsses lei lohkan oppa álbmogii buot lága báhkkomiid , de válddii burrogálbbiid ja bohkáid vara ja čázi , skárllatrukses ulluid ja iissopa ja riškkuhii daid lága girjji ja oppa álbmoga ala ja celkkii : « Dát lea dan lihtu varra man Ipmil lea dahkan dinguin . Lága mielde goasii buot buhtistuvvo varain , dasgo ándagassii addojupmi ii leat , jos ii golggahuvvo varra . Ii son mannan albmái oaffaruššat iežas eatnat gerddiid , nugo bajimušbáhppa dahká juohke jagi go doalvu buot basimussii vara mii ii leat iežas varra . Muhto oaffarat baicca muittuhit suttuid jahkásaččat , dasgo lea veadjemeahttun ahte vuovssáid ja bohkáid varra válddášii eret suttuid . Doppe lea Ipmil , buohkaid duopmár , ja sin vuoiŋŋat guđet leat vanhurskásat ja dahkkojuvvon ollisin , ja doppe lea Jesus , ođđa lihtu gaskaolmmái , ja riškkuhanvarra mii sárdnu beaktileabbot go Abela varra . Muhto jos mii vádjolit čuovgasis , nugo son ieš ge lea čuovgasis , de mis lea searvevuohta guhtet guimmiideametguin , ja su Bártni Jesusa varra buhtista min buot suttus . Leat golbma duođašteaddji : Vuoigŋa , čáhci ja varra , ja dát golmmas duođaštit ovtta jitnii . Dalle bohte čuorbmasat ja dolla , ja daid seahká varra , ja dat gahčče eatnamii . Viidneduolmmahat dulbmojuvvui gávpoga olggobealde , ja das golggai varra , nu ahte duhátguhttačuođi stadia duohken dat olii heasttaid bákki rádjái . Gávpogis lei profehtaid ja bassi olbmuid varra , buohkaid varra geat leat sorbmejuvvon eatnama alde . Gávpogis lei profehtaid ja bassi olbmuid varra , buohkaid varra geat leat sorbmejuvvon eatnama alde . ahte soai han gal varra livččiiba gulahallan ja varra dálostallange loahpalaččat . ahte soai han gal varra livččiiba gulahallan ja varra dálostallange loahpalaččat . varra geahččat maid dán jávohisvuođa . Go gárrudedje vieris gillii , de ii lean varra nu garra sánit sin mielas go jus sii livččii garrudan sámegillii . Sámi varra , moŋgolvarra rávnnjast ain vel suonaid mield . jalaččat , sáme bártnit ja sáme nieiddat , moŋgolsohka , sáme varra ja moŋgolvara . Die lea varra dakkár borramuš maid borret eanas čavččabeallái . Ja loahpas eai leat varra min árbevirolaš máhtut eanet go museagálvvut ja dalle vel sáhttit gáibidit ráđđehusas ahte sii galget midjiide hukset dán musea gosa vurket buot min vássán máhtu . Jos livčče leamaš luonddus de livčče varra lund­ dolaččat gollan dahje leamaš buorrin sámi servodahkii . Varranaga = veaháš naga , goikan varra Varran = visot varran , njuoska varra Varranaga = veaháš naga , goikan varra Varran = visot varran , njuoska varra Bohtos din varra iežadet oivviid ala ! Su varrasuonain golggai sihke dáža , sápmelaš ja kveana varra , go su birra daddjo ahte : ` Fader Nordm . suorggádusat ( omd. vardit ← varra , navdit ← namma , baldit ← ballat , gč. Sammallahti 1998 : 108 ) , muhto dát morfofonologalaš proseassa lea massán produktiivavuođa jo vuođđosámegielas . Dávda sáhttá fallehit buot orgánaid , ja daid maid dávjjimusat falleha leat liiki , lađđasat , manimuččat , vuoigŋašat , varra ja nearvvat . Váibmouvssohat doibmet ovttaguvllot ventiilan , ja dat dahket nu ahte varra johtá rivttes guvlui váimmus . Jos uvssohat leat vahágahtton , de varra ii jođe nu mo galgá . Dáin uvssohiin šaddá sivva juogo jos baskot , nu ahte varra ii jođe albmaláhkái meattá , dahje jos uvssot suođđá , nu ahte varra golgá fas ruovttoluotta go váibmu ravká . Dáin uvssohiin šaddá sivva juogo jos baskot , nu ahte varra ii jođe albmaláhkái meattá , dahje jos uvssot suođđá , nu ahte varra golgá fas ruovttoluotta go váibmu ravká . Jos dam skuvlast læk ællembæivik ja samenuorak dasa vissalit očček , de bottek varra sii , gæk čielgga samedujid mattek oapatek , sin elevaidi . Eat lean mii ge álo nu mielas duddjot daid smávva dujiid , nu ahte oahpaheaddjit varra jáhkke ahte oahppit eai gille obanassiige stuorát dujiin álgit . Dat gal varra čihkkui muhtun skuffii . Muittán oktii go muhtin inspektevra bođii mu lusa ja logai ahte varra dan oahppis ii lean vuoigatvuohta sámegieloahpahussii , de vástidin dušše : ( In gille digaštallat dan birra duinna . Skuvladirektevra Killengreen čálii 1886:s ná : « Ii leat váldon Finnmárkku skuvllaid bálvalussii oktage oahpaheaddji gii gullá čielga vieris álbmogii , eai ge seaguhussogalaččat , dušše moaddása geat bohte Romssa ámttas geaid varrasuonain lea sámi varra , muhto geat leat ollásit dáruiduvvan . Ja varra dan dihtii ledje ge sis nu ollu mánát . Son lei lohpádaddan muhtun smávvadállodoalu odelbártniin , ja lei smávvažiid jurddahallan ahte su bargu boahttevuođas varra šaddá skuvlahoavdda ja dállodoalli lotnolasbargu . Su mielas finadii ártegis dovdu , go áddii ahte sus golggai goaikkanas vieris varra , mii lei datge earuheamen su siidda eará olbmuin . Soai bođiiga guhkkin eará máilmmis , sudno ii čatnan Máhtebáikái go varra , áidna , maid leigga árben áhčisteaskka . Guhkkin boahtán gávpotguossit eai lean mat beare olbmuid , muhto sudno suonain golggai Máhtteádjá varra , mii earuhii sudno dábálaš guossis . Mis golgá seamma varra . Aiddo dál oinnii hui čielgasit ahte sudnos golggai seamma varra , dasgo nu ollu soai sulastahtiiga , go čohkkáiga das oktii čalmmiid beavdeguoras ja hálešteigga . gillun varra gávdná johtolaga Vai sámi varra go ii veaje ? Mus varra gen ruohtastii . Dál gal varra ruohtastii . « Ja duođas , dat lea vieris olmmoš , allon vajáldahte dan , gielaš ja duogáš áibbaš eará go mon , na juo – muhto dan olbmo rumaš lea liekkus olbmo hápmi , das lea sihkkarit liegga varra ja liegga salla . Muosehuhttimat guohtuneatnamiin nappo váikkuhit dasa ahte - bohcco guohtunáigodat oatnu , - boazu geavaha eambbo energiija , - bohccot eambbo váibet - eambbo bohccot mássojit - njuovvandeattut unnot - miesselohku unnu Iskamat mat čájehit movt boazu váibá iešguđet boazobarggus , čájehit ahte boazu váibá ja deahkit sáhttet vahágahttot , čoavjji siste sáhttá vardigoahtit ja varra sáhttá earáhuvvat . Sáhtát váibmosiva oažžut ja varra suohku ja ja..ja . Dat ii galgga leat beare olu varra juohke goaikkanasas , ja varragoaikkanasat šaddet oalle guhkalaga láhtus . Dábálaččat lea dákkár hárjeheapmái adnon eará varra , nugo gusa- dahje spiinnivarra , muhto dál lea ođđa njuolggadus boahtán mii i suova šat dákkár vara atnit . Triumf čilge ahte varra gal galmmasin bissu varasin vaikko man guhká , muhto váttisvuohta lea ahte beatnagiid galgá geasset hárjehit . Olmmoš dovdá ahte rupmašis álgá varra dego buljarastit . Okta duođalaš dáhpáhus man norgga eiseválddit álggahedje , lei dutkat earet eará geas lei sápmelaš varra Finnmárkku álbmogis . Kristin Bjørklund lohká ahte sus lea sihke sámi , kveana ja dáru varra . Čuoikkat sihke oidnet ja hakset , ja dainna lágiin gávdnet ealli mas lea varra oažžumis . 20.13 : “ Ja go muhtin olmmái veallá dievddobeali luhtte , nu go olmmái veallá nissona luhtte , de leaba soai goappašagat dahkan fastivuođa ; soai galgaba jámihuvvot , sudno varra lehkos sudno badjelis ! - Vaikko máŋggageardde adden várrehusa , goitge ii nagodan son čuovvut dan , ja nu duldii ge mu varra . Ja go jurddaša maid sii leat vásihan , dat gal ii varra leat nu imaš . Válde ákšu ja vearastalle julggiideaset vai heivešii skuvvii , ja čizažat dadje , - Gea go lea varra golleskuova siste ! Ja go muhtin olmmái veallá dievddubeale luhtte , nugo olmmái veallá nisson luhtte , de leaba soai goappašagat dahkan fastivuođa , soai galgaba jametuvvot , sudno varra lehkos sudno badjelis ! Somás jurdagiid siste bisánii son fáhkkestaga ja dovddai ahte varra vel ruohtastii . Dán klássas vudje čieža norgalačča , ja sii eai gal varra duhttameahttumat gal leat . De gal lohká okta dain jiehtanasain ahte bussá gal varra geassá fatnasa , go sidjiide earáide lea nu lossat . - Dovdui bures gorudis ahte varra fas golgagođii jođáneappot . Mu mánáid varra lea gieđain . Juo áigá jávkan Sauva-sohka ásai varra gieldda davimus osiin . Mu áhčči lei Duortnosávžilaš , muhto mus lea eanet sámi varra go suoma . Jeaggegeašáddjá lei bahkkanan ja bivastuvvan ja oalle suhtus juo ovdagihtii , ja dál de sus varra oalát juo duldii . Dat borrá seallaid čoliin ja sáhttá dagahit ahte varra boahtá baikkašemiin , beana sáhttá vuovssadit ja oažžut báhkkadávdda . Varra duldii – Lea han dat álo buorre ášši , go varra duoldagoahtá , čaibmá álo movttegis Ursula Länsman rumbogieđaid maŋŋá konseartta lávddi duogábealde . Eai nu galle nissonolbmo Åstot ii loga sin guovllus vuos nu olu nissonolbmuid bivdit guovž ­žaid , muhto son jáhkká áiggi mielde álgit eanet ja eanet nisson ­olbmuid searvat maiddái guovžabivdui : – Maŋemus jagiid leat eanet nissonolbmot bivdigoahtán sar ­váid , ja varra álget guovžžaid maid bivdit . – Mannán ija lea varra borgan 35 centimehtera . Lea bahá ahte ii jođe varra šat ja olmmoš manná nu gohčoduvvon šohkkii . Dat lei varra muhtun doppe gii áiggui dohko sisa go ii leat ovdal leamaš sisagaikun dáppe , lohká Myrli . Áitán Guovdageainnu suohkanvistti : – VISOT VARRAN 30.07.2011 Nils Johan Vars on 28 July , 2011 11:55:00 Ikte , diibmu 13.00 , oaččui Ávvir dieđu ahte muhtin lea čállán čállosa « blodbad 30/7-2011/30 » , dahje « varra ruoksadin 30/7-2011/30 » , Guovdageainnu suohkanvistti seaidnái . Turisttat eai varra de livčče gillen Romsii boahtit , baicca bisánan Budejjui , jáhka Norbye . Johan Oskar Eriksen lohká ge ahte dát lea varra njealját biila mii dán dálvvi lea mannan badjel geainnu juste dákko . Ollu varra Viesus gos goddon olbmot gávdnoje lei varahuvvon mealgat . Earet eará stobus ja oađđenlanjas gos lei ollu varra , dieđiha Romssa politiijaossodaga hoavda Einar Pedersen . Issoras idja Død Snø lea issoras muitalus , gos varra golgá , oaivvit firret ja čoalit ihtet . Ja sii ledje dat áidna artisttat geat geavahe Sámi gávttiid , danne varra ledje ge čeahpimusat ? – Mun dovddan ahte in lean riekta gearggus vuolgit ná guhkás , ja ná oanehis dieđuin , ja boađán gal varra áiggi golahit ovdal go duođaid ádden ahte mun galggan dáppe orrut , gitta 2010 rádjai , finakeahttá ruovttus , dadjá Kirsti , ja čilgesta ahte sii geat bohtet eará riikkain , eai oaččo lobi fitnat ruovttus , go dat sáhttá dagahit ahte eai šat boađe ruovttoluotta skuvlii . Ammahal sálti lea hálbbit go sáttu ja varra eai dárbbaš čorget muohttaga eret ge luotta nalde ja nie sestet ruđa . Dat gal lea ortnegis , muhto go mii oinniimet musihkkaoahpaheaddji - muhtin dievdu gii bargá mánáigárddis - geas ledje stuora tatoveringat ( govat maid lea ráhkadahttan liikii ala ) , de gal mus ruohtastii varra . Lea dušše varra mii duoldá áhci oaivvis ! Son muitala ahte lávlla lea roavvalágan , bussetkeahtes lávlla mas haksojit gápmasat , bivastat ja varra . Åstot ii loga sin guovllus vuos nu olu nissonolbmuid bivdit guovž ­žaid , muhto son jáhkká áiggi mielde álgit eanet ja eanet nisson ­olbmuid searvat maiddái guovžabivdui : – Maŋemus jagiid leat eanet nissonolbmot bivdigoahtán sar ­váid , ja varra álget guovžžaid maid bivdit . Dás gávdne maiddái muhtin varra ­dielkkuid . Turisttat eai varra de livčče gillen Romsii boahtit , baicca bisánan Budejjui , jáhka Norbye . Máŋgasat maiddai dadjet , ahte eamiálbmogiid varra ii leat vuovdimassii , čilge dutki Rauna Kuokkanen gii lea miellahttun riikkaidgaskasaš eamiálbmogiid fierpmádagas Call of the Earth mii bargá eamiálbmogiid dieđu ja intellektuála opmodaga gáhttemiin . Mu salas ledje lásemoalut , varra , gubmut ja čoalit . – Doppe lea varra olu oahppat . Soul diva duođaid oaččui festivála gussiid varra pumpa johtui . – Dáiddáriid varra duolddai , nu mo sii lávejit digaštallan oktavuođas . Buohkat lea varra vásihan ahte oaččut juoidá maid ii livčče dárbbašan . De gal ádjás duldii varra . ‑ Mun oidnen lagamuččain šattai váddásat váldit muinna oktavuođa , ja sii varra heahpanadde mu geažil . Liv Eli vel mojohallá ja dadjá ahte Márjá Sofie gal varra lei spábbačiekči go son váccii suinna , go lávii nu čiekčat čoavjje siste juo . Ovllá muitala ahte sin ruovttus eai atnán juoigama suddun , ja danne leage sus varra nu buorre dovdu go juoigá . – Lean varra miljovnna geardde rohttehan luođi . Son lei duodjeberošteaddji , lei mielde lágideamen duodjekurssaid , ja dat beroštupmi lea varra čuvvon su go leamaš mielde Duodjeinstituhta ovdánahttimis . Čájáhus ja varra gumposat Nubbi rockár Intrigue joavkkus , gitarista Tore Skoglund , gii varra lea ain stuorát Deep Purple « fan:a » , lei váldán video kamera ja govvii olles konseartta . Son čilge čáhppes - vilges gova : – Dá badjin lea Odina gávcci juolggat heasta , Sleipner , mii lea čuoggasan guovtti ruossalas sámeniibái , dego miehkkái ja galbii , varra golgá čorvošiid ala ja báidná fiskes ivnni . Leat mearkkašahttin dahkan dan ahte sus lea ádellaš varra sogas , ja ahte muhtimat lihkostuvve gávpeolmmožin . Iešbiografiijas muitaluvvo ahte visot áhči bealde fuolkkit leat Jämtlánddas eret ja dain lea vikiŋgavarra ja vaikko sámi varra . Olof Lagerkrantz maiddái čujuha dasa ahte Strindberg dikšu ipmárdusa “ ahte sus lea sámi varra suonain ” . Moai goittotge vulggiime ja varra danin Jovsset mieđai go oinnii mu nuorra movtta go vealládin joga ala . – Go mun doaivvun dan ahte eai eará gávpogiin ge gal varra dieđe nu ollu sámiid birra ja dalle lea dát meassu dehálaš , čilge Mikkel Gaup . Guovdageainnu stuimmiid filbmanásti Nils Peder Gaup mielas gal lea nu ollu varra ja jápmán olbmot dálá TV-ođđasiin , ahte roahkka suovvá su 13-jahkásaš bártni geahččat ” Død Snø ” filmma . Johan Oskar Eriksen lohká ge ahte dát lea varra njealját biila mii dán dálvvi lea mannan badjel geainnu juste dákko . – Iežan irgái Pier Ándii , ja dat gal jo varra čilge manne ? Earet eará stobus ja oađđenlanjas gos lei ollu varra , dieđiha Romssa politiijaossodaga hoavda Einar Pedersen . Borramuš : Luosa varra ja čuomat . Aksel Hennies sámi varra gangster filmmas ! Ammahal sálti lea hálbbit go sáttu ja varra eai dárbbaš čorget muohttaga eret ge luotta nalde ja nie sestet ruđa . Nuppis golggai varra čeabehis ja nuppis golggai varra gilggas . Nuppis golggai varra čeabehis ja nuppis golggai varra gilggas . – Go bohccoguolgga čađa varso dahje varra spulžu duolljái , de oažžu leat sihkar ahte albbas lea gaskkestan dakko dahje gaccestan , čilge Eira . Stockholm varra hirpmástuhttá muhtimiid , muhto dása lea lunddolaš čilgehus . Ja sii ledje dat áidna artisttat geat geavaheSámi gávttiid , danne varra ledje ge čeahpimusat ? Sihke láhttis ja skábeuvssain lei varra maŋŋá dan surgadis dáhpáhusa . Hansen muitala dál gávdno fálaldat veahkaválddálaš olbmuid mii lea kursa gos ohppet geahpedit dahje láivudit iežaset suhttu go varra dulde . Son muitala ahte son suorganii ja rumaš galmmistii , dego varra heittii johtimis su rupmašis . Død Snø lea issoras muitalus , gos varra golgá , oaivvit firret ja čoalit ihtet . – Mun dovddan ahte in lean riekta gearggus vuolgit ná guhkás , ja ná oanehis dieđuin , ja boađán gal varra áiggi golahit ovdal go duođaid ádden ahte mun galggan dáppe orrut , gitta 2010 rádjai , finakeahttá ruovttus , dadjá Kirsti , ja čilgesta ahte sii geat bohtet eará riikkain , eai oaččo lobi fitnat ruovttus , go dat sáhttá dagahit ahte eai šat boađe ruovttoluotta skuvlii . Dasa biddjui johtui nammačoaggin ja álbmot oaivvildii sis ii leat sámi varra suonain . Badjelmeare varra . Vurrolaga čohkkedeaba stivrrana duohkai , nu mo varra leaba oaidnán ollesolbmuid dahkamin . Dat olbmot deaivvadit varra odne verddečiekčamin Guovdageainnu stuimmiid filbmanásti Nils Peder Gaup mielas lea nu ollu varra ja jápmán olbmot dálá TV-ođđasiin , ahte roahkka suovvá su 13-jahkásaš bártni geahččat Givssideapmi lea hui oidnosis , go givssideaddjit dovdet ahte ii leat dárbu čiegadit dán , varra danne go oahpaheaddjit eai leat nu čeahpi ráŋggáštit ohppiid . Lihkkologut : 3 , 13 , 29 ja 30 JUMEŽAT 21/5-21/6Vaikko/21/5-21 movt varra dulde ja suhtihat , de it ábut časkit ovdal ja jearrat maŋŋel . Lihkkologut : 3 , 13 , 29 ja 30 JUMEŽAT 21/5-21/6Vaikko/21/5-21 viggá varra duldet ja badjelmeare suhtat , de ii leat dán vahkku heivvolaš čeargugoahtit duššiid dihte . Dien suorggis han láhttejit dego homofiillat ja das dárbbašage veaháš varra … GIITU dutnje ! Árbevirolaš ealáhusain eallisámiide , geat leat juoga eallindilis šaddan smiehttat kultuvrraset vuođđoáššiid , nuppástus ii varra leat oalle stuoris . Muhto jus čájehuvvo ahte ii jođit barta ja biilla oktiige , de gal šaddá varra bággu almmuhit stuorát aviissain dahje neahttasiidduin . Lea nu álki vuolgit siidduide gos lea stuoraolbmuid sisdoallu , varra , suorggahahtti filmmat , romes govat ja fasttes giellageavaheapmi . “ Don varra ipmirdat veahá eanet mu eallima birra ? Rukses ivnnis lea olu symbola mearkkašupmi nugo revolušuvdna , fápmu , varra , jápmin ja nu ain . Son ii áiggo olbmuid baldit ivnniin go son jáhkká olbmot áddejit ahte ii leat albma varra . Sáhttán varra lohkat luossa , dat lea nu njálggat . Danne mun varra lean ge Kárášjohkii bisánan . Álásvuohta , varra ja njuovvan leat dušše muhtin dain gaskaomiin maid Rognli geavaha morihahttit gehččiid . Almmái fuomáša mii leat dáhpáhuvvan go sihkasta gatnjala mas leat varra . Ja dasalassin mii varra ieža diehtit buoremusat iežamet áššiid , dadjala Olga . – Lea han dat álo buorre ášši , go varra duoldagoahtá , čaibmá álo movttegis Ursula Länsman rumbogieđaid maŋŋá konseartta lávddi duogábealde . – Dál hálidat hástalit iežamet musihkalaččat , varra dan bokte čeahpput . – Dát lea varra stuorámus hástalus mis . Go sii bosso politiija alkomihttárii , de ii lean sin varra njiedjan vuolábeale gárrenvuoddjinrájá , nu mo sii navde . Dasgo dan ii leat oažži iige varra almmustahttán dutnje , muhto mu Áhčči almmis . Ja go jurdda3a ahte ná deahala3 guossi lei boahtán Olmmáivággái , de varra lea diehtujuohkin dán logaldallama birra leama3 menddo heaitot . Jus eat livčče sirdit mearkka vulosguvlui , de guovllu 25:s illá livččii bivdoguovlu oarjjabeal-deanu , ja dat varra livččii menddo vuoigatmeahttun , čilge Rollstad . Ii varra nu imaš , go geaidnoguoras lei gánddaš čuččodeamen gávttiin , skuvllalávka vel sealggis . – Na varra muhtin logi geardde guittot , reaškilit earát ja masá bilkidit go gávtti lea heivehan nuolastit moatti háve . Juste dása lei varra NRK Sámi Radio boares rieban Johs. Kalvemo buorre mielas . NRK journalista Jakob Arvola maid dajai juoidá mii varra sáhttá bures govvedit dan stuorra juornalistalaš ovddasvástádusa . – Otne varra ii leat nu somá leat eret Deanus , ja mii journalisttat fertet váldit olu dasa siva , dajai son čujuhettiin ahte varra lea leamaš menddo olu negatiiva media beroštupmi gildii . – Otne varra ii leat nu somá leat eret Deanus , ja mii journalisttat fertet váldit olu dasa siva , dajai son čujuhettiin ahte varra lea leamaš menddo olu negatiiva media beroštupmi gildii . Jos buohkat oažžut sámegielfalaldaga mánáidgárddis , de varra jávká dát givssideapmi . Jos buohkat oažžut sámegielfálaldaga mánáidgárddis , de varra jávká dát givssideapmi . Ođđa , goalmmát ja varra vel maŋimuš essayčoakkáldat « cafe Boddu » ráiddus lea dál ilbman . Gelddolaš , ja varra vel issoras vuordámuš . Ii varra šat dán gease Ja dat lea varra dat buot heittomus dáinna lágiideamen . Mis lea maid nubbi kursa mii varra ii šatta unnán ohcciid geažil , ja dat lea máŋggabealet eanadoallu . Gal varra lei veahá erenoamaš deaivvadeapmi mu ja Hedningarna joavkku gaskkas , mojohallá Wimme hilbesláhkai go mun joatkán ságastallama Hedningarna joavkku ovttasbarggus . Leat dušše čoarvvit , duoljit ja varra mii ávkkástallo . Dolin lei maiddái olles pyramiida málejuvon ruoksadin olggobeal ja lea varra leamaš oalle oainnahus mii oidnui máŋgga miilla duohken . Gii dan diehtá , jos dát divrras dieđut eai livčče lean boldot de livčče varra Newtona dieđut leamaš joavdelasat otne . – Ovdal lea varra leamaš bázahus mii máŋgii lea golgaduvvon njuolgga eatnamii . Dál jorrá vara lihterhaddi sullii 20 márkkis , ja jos fuobmá man ollu varra manna duššás , de lea dat stuorra ruhtagáldun bierggu lassin , čilge Nieminen bohccovara vejolašvuođaid . Eai leat varra hárjánan oaidnit čuvges nuorra nieiddaid . – Olu šattut , eallit , divrrit ja vaikko vel min varra dolvojuvvojit olgoriikkaide . – Olmmái ii roasmmehuvvan ja sus váldui varra mii čájeha man gárremin son lei . Dán mii fertet dás deattuhit , danne go dát varra ii boahtán doarvái bures ovdan bihtás . Ráfišiehtadus gaskal ráđđehusa ja gerilja 1997 juovlamánus , bissehii dán guhkes ja varra riikkavulošsoađi . Porsáŋggu álbmotbeaivvi doaluin váilo varra Galmmihanskábe billašuvai ja varra suvrrui , ja jus varra ii leat fidnemis ovdal álbmotbeaivvi , eai šatta álbmotbeaivvi gumposmállásat . Galmmihanskábe billašuvai ja varra suvrrui , ja jus varra ii leat fidnemis ovdal álbmotbeaivvi , eai šatta álbmotbeaivvi gumposmállásat . Su varrasuonaid mielde golgá sihke indiána , dánskka ja sámi varra . Liikká lea otná sámi servodagas dat politihkka ain oalle eallinaga bissumin , muhto lea varra váttis dan garvit go juo leat nu jur eallime oarjemáilmmi servvodaga alde . Liikká lea otná sámi servodagas dat politihkka ain oalle eallinaga bissumin , muhto lea varra váttis dan garvit go juo leat nu jur eallime oarjemáilmmi servvodaga alde . Meksiko presideanta , Zedillo , ja su guatemalalaš bargoskibir , Arzu , leaba dál loahpaheamen barggu máhcahit dan 45 duhát olbmo , geat Guatemala varra , siskkáldas riiddus báhtaredje . IPS-Johannesburg:Oarjemáilmmi bombedettiin Jugoslavia , leat varra tragediijat ollu stuorát Afrihkás - almmá máilmmi beroškeahttá . Olbmo sahen , rumaš oaivvi haga ja varra lea dušše oassi das maid beasat oaidnit go magihkkár Carl deRome ja su veahkki Merete lágideaba illušuvdnašovva sihke Guovdageainnus ja Kárášjogas dán vahkkoloahpa . Carl deRome čuohppá šovvas veahki Merete gieđa nu ahte varra vel cirgu . Muhto varra ja čuohpadeapmi ii leat dieđus albma . Guhppema birra čállá čuovvovačča : Jos lei oaivebávččas , de sáhtii muhtuma oažžut guhppet dakko oaivvis gokko bávččastii , dassá go varra čoagganii liikki vuollái . – Jurddaš man buorit scenat sáhttet šaddat ; ollu varra ja doarrun , erenoamážit Mons Somby ja Aslak Jacobsen Hætta steavlideamis , muitala son Finansavisenii . Wayne Anthoney manus lea earálágán go klassihkalaš Macbeth , ii leat unnit varra gal , muhto lea mihá suohttaseabbo . Lemet Ivar vuordimis loahpaloahpalaččat jienasta šiehtadussii mii lea juo dohkkehuvvon Bargiidbellodagas , nu ahte dat varra ii šatta nu stuora ášši . –<\q>Mu norgga varra duoldá , ja mu sámi váibmu čierru ! Buot varra Norggas iskojuvvo ovdalgo eará olmmoš oažžu dan . Selma erenoamaš dolggis ii leat velá namma , muhto varra son dasa hutká heivvolaš nama . Leai gal Derek Miller čeahppi liikadit lávddi alde musihka mielde , ja varra soames Sáminieiddda váimmu coakkigohte , go olmmái leai duođaid Beana galgá guorrat uhcimus 600 mehtera varraluotta masa lea golbma desilihttera varra geavahuvvon , dát galgá leat unnuimusat 12 diimmu boaris . Guovtti sajes galgá oasáš sullii logi mehtar gaska gosa ii leat biddjon varra . Muhto varra buohkat eai dihttán ahte Intrige ja Kai Sombys leat ná garra vuoibmi ja fápmu miellalági addit olbmuide . Meahcis son vuoššá ja bassá bierggu , son maid márfu ja gumposta , go ealgga varra lea hui buoidi ja heivvolaš dasa . Sámis varra gávdnojit dáiddálaš girječállit , muhto sii eai dihtto , logai Kendzior . Olbmot duođaid elle , ja áinnas boarráset gearddi varra lihkadišgođii . Imaštallet gal varra ollusat ahte dien mađe ahkásaš olmmái dego Per Tor Turi(47 ) justa liiko technojuoigán mállii . – Lean dolkan vuordimis ipmašiid , danin ferte ođđa varra boahtit sáme politihkkii , beaškala nuorra Sámi politihkkár Čáhcesullos Sara Anne Sveen Smuk ( 19 ) . Muhto mii eat gula goassige , gos bat dážat leat boahtán , ja varra eat dieđe dan ge , soitet Indias , árvaledje Totlteáter , ja teáhtertealta ucces ii gáhččan . Ollu olbmuide Riddu Riđđu festválas leai varra justa Transjoik ja Frode Fjellheim musihkka mii gájui vuordámušaid . « a nubbinjođiheaddji Áile Javo vuosttilda dan árvalusa ahte sis geat áigot miellahttun NSR:ii , ferte leat sámi varra suonain . Vuolábealde goabmabávtti lea roggi mas sáhttá oaidnit soames varra dielkku . Dalle duldii varra , lohká Karen Marit Utsi gii ii loga goasse oaidnán nu ollu olbmuid gárdde luhtte . Gieskat geavai dat mii varra lea leamaš dat stuorámus su spábbačiekčankarrieras dán rádjái . Dál leat mohtorsearvvi miellahtut dorvvastan Lotto-kupoŋgaide jus dette ieža nagodit háhkat iežaset tihppenruđaid , ja dan ožžot sii varra joatkit dahkat dasgo ii leat sihkar bođeš go gielddas sidjiide ruhta . Máze SS vuhttui váiban maŋŋá semifinála , ja dat lei varra okta sivva dasa go Gironvári Lunttat besset stoahkat Máze gánddaiguin . – Dán 827 kilomehteris ražaimet nu ahte varra , bivastat ja gátnjalat golge . Sii leat Ken Neptuna fuolkkit , ja dát lea vuosttaš lávki gávdnat olbmo gean varra heivešii sutnje . Kenas lea sámi varra . Dás maŋas ferte dus leat rievttes varra jus áiggut mielde NSR . mu norgga varra duoldá , - ja mu sámi váibmu čierru . Maŋemus Min Áiggis almmustahtiimet ahte NSR lea veardideame árvalusa ahte ii oktaga eará go sii geain lea sámi varra suonain , sáhte šaddat ollislaš miellahttun norgga stuorimus sámi organisašuvnnas . – Go logan árvalusa , de mu norgga varra duoldá , - ja mu sámi váibmu čierru . Šlurfi lea varra eanemus filbmejuvvon beana ja Meahcci Vulle gal lohpida ahte Šlurffis gal leat maŋisboahttit . Jus náđđu , de varra jápmasa ja dalle dat gal i leat šat gudda masage . – Ledje čiekŋalis mearkkat muvraseinniin vuoksáid čorvviid maŋis , ja lei goikan varra juohke sajis . VARRA : A2-sorttat varra ii leat nu dábálaš , muhto sápmelaččaid gaskkas lea dat oalle dábálaš . – Váldosivva manne attán vara , leago dáinna lágiin sáhtán veahkehit earáid mat dárbbašit vara , lohká nieida geas lea oalle hárvvis varra , namalassii B+ . Badjel 15 jagi leat suohkanat ožžon giellaruđaid , ja dál lea varra áigi geahččagoahtit mo ruđaid buoremus sáhttá geavahit . Sivva dasa lea varra go oassi min visttiin bulle 1988:s . – Media lea olu mu čájehan , ja varra danne jáhkket olbmot ahte mun dat lean gii ovddastan buot áššiid . Sii geat eai diehtán son vuostálastá Finnmárkkolága jáhkke varra son lea manahan moarsi . - Viehkkangilvvuin lea nu daddjun njoammil mii doalaha leavttu , muhto vuodjangilvvuin heive varra buorebut njuorju veaháš ovddabealde , leaikastallá Sámiradio Liikká ledjen gal varra veahá doaivvas , lohká Skániha sátnejođiheaddji Svein Berg Harstad aviisi . GONAGAS VÁRRA?:Lea go Kollstrøm maŋisbohttiin Therese Kollstrøm Ingebrigstenis ja Ruth Bøyumas Deanus ránska gonagasa Ludvig Filip varra ? Muhto jos muitalusaide jáhkit , de dalle han Kollstrøm bearrašis lea ránska gonagasa varra , árvalásttá historikkár Aage Solbakk . Son imašta go riikamedijat eai eanet beroš áššis , ja varra danin sápmelaččat dáppe ja erát eai baljjo dovdda Finnmárkkulága . Muđui varra mánaguovttos livččii sáhttán roasmmahuvvot garrasit . – Máilbmi han rievdá ja mii maid varra doaivumis rievdat . – Mun ja varra ollusat vásihedje ahte juoga goittot dát OG doalut adde sámikultuvrii . Ja doppe leage dát govva váldon , varra 1930-jagiid gaskkamuttos . Ovddádusbellodaga jođiheaddji maid lei bovdejuvvon ja seminárasátnestivrejeaddji logai Fredriksena buot unnimus bivnnuheamos olmmájin coahkkinlanjas , ja dat ii lean varra áibbas boastut . Gatnjalat maid ribahii čilgejedje varra bures man garas riidu lei Deanu gielddastivrras ođđa sámiskuvlla huksema dihte . Na varra oidnošgohtet dat juohke geasi maŋŋá go Kanada indiánat leat oahpahan Deanu luossabivdiid goikadit luosa . Maiddái áibmu lea nuoskiduvvon , ja leage varra sivvan manne nu olu olbmot jábmet borasdávdii . Givssideapmi lea bilidan máŋgga olbmo nuorravuođa ja varra boahtá bilidit ain eambbo čuovvovaš jaggiin . - Dies varra oainnat olles Gárasavvona ? Ii varra nu imaš go 20 jagi doppe orrun . Ja dalle lei dieđus lunddolaš jearrat das gii varra buot buoremusat diehtá manin olbmot eai gotte luosaid . It bat don ge livččii náđđon gos lea čoasus , ja dasalassin it varra livččii don ge háliidan leat moskuslanjas gos lea heajos áibmo . Son maid deattuha ahte ii varra livččii šaddan dáiddár jos ii livččii bajásšaddan leastiánalaš birrasis . Muhto olbmuide varra ii leat nu suohtas , lohká Balto . – jus čáhppe ii livžžii mu boktan de gal varra in livžžii lihkkan , dadjá aslat Einar . Badjel 15 jagi leat suohkanat ožžon giellaruđaid , ja dál lea varra áigi geahččagoahtit mo ruđaid buoremusat sáhttá geavahit . Vuoiŋŋašvardin šaddá go varrasuotna vuoiŋŋamaččain luoddana , nu ahte varra golgá vuoiŋŋamaččaide . Dás han cirgot varra , cuozza ja siskkilušat ! Livččii gal issoras somá jos buot vuovddašeimmet muhto lea várra váttis dan dahkat , lohká Guttorm ja árvalastá jos vel moadde mánu livččii beassan vuovdit de gal varra vuorbbit livčče nohkan . Beasat maid oaidnit boazosápmelaččaid árgabeaivvi njuovadeamis gos varra lea guovddážis . Čalbmáičuohcci leage varra bohccooaivelatna . Ii leat sápmelaš varra mus , muhto lean bajásšaddan Leavnnjas . Rievvárat manne uvssa čađa šleakkain , ja deatnolaš skáidnii iežas nu ahte varra cirgugođii báŋkobálvvá njieaiga . Helena veallá veahá áigge geažes čiežanuppelot čorvviin sealggis ja julggiin , main sisa golgá varra . Ii leat ollu varra . Ii mu ráidduin galgga varra golgat ! Son dovddaha dál ahte lea dan mađe agis politihkkalaš vuogádagas ahte lea varra áigi loapahisgoahtit doaimmaid . – Mun in ane dan imašin , Áile Keskitalo han lea Sven Roald lagaš olmmoš , ja náitalan su vieljjan , ja dalle lea varra lunddolaš ahte son doarju Áile . Ii ge dan bomba lea varra okta ge vuordán , go Norsk Tipping lei árvvoštallan Pomeranssi olles 102.70 ruvdnui . - Dát lea eiseváldii beales varra mearriduvvon politihka vai golgadeapmi Deanus alfárut nohká . – Mun vuoján gaskkal 15. 000- ja 20. 000 kilomeahtera jahkái ja dat lea varra seamma ollu go dábálaš olmmoš vuodjá biillain , lohká Sverre . Danne vurdet varra buohkat ahte mii álkit dearpat Sámi riikkajoavkku , muhto spábba lea jorbbas ja ii goassige sáhte leat nu sihkar , lohká beaivválaš jođiheaddji Roland Arnquist Umeå IK:s . Rápmi varra dagaha ahte boahtte háve ii leat nu álki vajálduhttit rašes joavkku . Danin varra dat olmmoš gii lea álgán girječállin lea hálidan govvet čálalaččat daid dovdduid . Dat lea varra dat sivva manne mun 1960-logu loahpas válden beanna gihttii ja manne lean doallan dan ovttatmano badjel 30-jagi . Ii varra eadni livččii obba birgen ge go mun maid in máhtán dalle nu bures dárugiela . Vaikko almmái lei bures cábmohallan , de viegai varra golggadettiin T-bánii ja válddii sáhtu politistašuvnnii gos son váiddii ášši . Áiccálaš Ságat lohkki lea maid varra sihkkarit fuobmán ahte dat seamma Reinås ovdal lea čállán máŋgasiidusaš reportáša iežas lieggariika mátki birra , gos son earret eará lea govven eamidis . – Mii fuomášeimmet ahte sin biillas lei varra , ja nu gávnnaimet bierggu , ja de jearahišgođiimet gos biergu boahtá . – Deaddu livččii lean badjel 26 kilo , muhto roahkastettiin roahkan botkii stuorra varrasuona goadjima gáibbe vuolde ja fatnasii golggai varra vaikke man olu , Heikki Karpoff muitala . – Vuigen ahte váibmu coahkkigođii , ja varra ja adrenaliidna maid lihkastii . – Muhto dan in jáhke , nie johtilit ii čoaggan varra . Sámeskuvllas leat oahppit vuosttaš luohkás gitta joatkkaskuvlla dássái ja dát beaivi lei varra okta dain hárve beivviin go nu máŋgasat sis ledje čoahkkanan skuvlii oktanaga . Jus ná joatká de varra ii dohkke go giddagasas čohkkát , lohká Lukkari Sáme radioi . Nuppi varrasuonas lei varra buđđosan . Siskobeal suona lea leamaš smávva háváš ja varra johtima geažil lei dat sturron , joatká son . Váhnemat ja áhkut ja ádját dáide veaháš ballat maid son de earát dasa dadjet go sin mánát cogge sámi biktasiid , vaikko measta juohkehaččas jorai suonain sámi varra . Go kristtalaš olbmos lea maid oažži ja varra , mii oassi olbmos ii leat ođđasit riegádan . Árbevirolaš ealáhusain eallisámiide , geat leat juoga eallindilis šaddan smiehttat kultuvrraset vuođđoáššiid , nuppástus ii varra leat oalle stuoris . go ođđa varra dárbbašuvvo sámekultuvrii Lei illu go Sámediggi viimmat ásahuvvui , leimmet varra ollugat geat doaivvuimet ahte dás dohko Sámi áššitge ožžot buoret siivvu , muhto mii galggaš . Go buohtastahtášii Sámedikki politihkkára geas dávjá jo lea iežas barggus stuorra dienas , ja dáiddasearvvi jođiheaddji geas ii leat dadjanveara dienas , ja sutno goappatlágan bálkkašumi , de gal varra haksošgoahtá unohis skuordnavuohta sis geain lea fápmu servodagas . – Dat lea albma váivašuvvon varra hádja , mii lea báidnán olles dálu . Dat ii anit go dievva varra lea golgán sisa , muitala John Moeng . Lihkus min bearrašis leaskarovvá doalái goittotge mus viehka buori fuola , varra danin , go ledjen áidna nieida . Lea varra dárbbašlaš plánet buoret dán áigodaga . Ii fal dakkáriid maid don ovttatmanu jurdilat , muhto sámi « Láhttejeddjiid » Ja dalle han don varra smiehtastat , mii dat ges lea ? Ailo jáhkká son lei varra gáidan eret iežas duogážis . Neavttárat dihtet ja varra iešge Olsen diehtá ahte Monologa lea oalle hástalus neavttašit . -”Na , vuitin varra ” Ungdommens Kulturpris ” danin go mun rahkadan mushikka ja lávlai mat dán áigge nuorat liikojit . - Mun lávlen ” Farsan ” ja maiddái ” Partyjoik ” doppe , lei varra cajehit ahte sáhttán leat hui duohtavas ja maiddái leat veahás mielaheapme . -”Na , vuitin varra ” Ungdommens Kulturpris ” danin go mun rahkadan mushikka ja lávlai mat dán áigge nuorat liikojit . - Mun lávlen ” Farsan ” ja maiddái ” Partyjoik ” doppe , lei varra cajehit ahte sáhttán leat hui duohtavas ja maiddái leat veahás mielaheapme . – Leahan mus dadttetge jurdagiin muhtinlágan balut , dego dat mo munno mánná Mihkkal beassá dáppe šaddat ; oažžugo son šaddat dáppe seammaláhkai go dat mánát , geainna lea dáid olbmuid varra ; olgguštuvvogo son , go su sohka lea guhkkin eará guovllus , smiehtada Minna , muhto seammás joatká : Mii vuodjit suhkkes rođa čađa ja varra ruohtada suonain . – Lea okta stuora ášši mii lea boastut duinna ; dus ii leat sámi varra suonain ! Maid Issát ii diehtán boazodikšumis ja guollebivddus daid , de daid birra varra eai diehtán earáge olbmot . Maid Issát ii diehtán boazodikšumis ja guollebivddus daid , de daid birra varra eai diehtán earáge olbmot . Dál ii oro ráhkisvuohta ovdáneame , ja don varra it galggaše nu ollu beroštit das go dan ii daga . Loahpas vuohtigođiime varra luottaid ja maiddái livvadan sajiid mas vardá . Dál ferten ain garraseabbot hárjehallat vai beasan alit dássái , muđui ii leat varra vejolašvuohta beassat jovkui , logai Martin Nordbye dalá maŋŋá čiekčama . Dan botta go Lea lei leamašan olgun de divššui su eadni vielja , ja álggos son dušše giesai livskku juolggi birra , čiekŋalis hávi bokte nu ahte varra bisánii . Erenoamážit Guovdageainnu bargiguoktá – Elle-Márjá Vars ja Inger Margrethe Olsen – lei varra somá deaivat . Sámi Valáštallan Lihttu lea vaháguvvon stuorra háviin máid dál ferte dikšut ovdal go varra guođđá ja heagga manná . Sámi Valáštallan Lihttu lea vaháguvvon stuorra háviin máid dál ferte dikšut ovdal varra guođđá ja heagga manná . Muitalus sámiid birra Ja go boazu lea njuvvon , de varra váldo bohcco iežas čoavjái . Ja de váldo veaháš sierra lihttái varra , mas márfi dahkko , jos lea boazu nu buoidi ahte leat márfebuoiddit . Ja gal Kaina varra lea vel dálnai veaháš soames báikkiin , veaháš dakkár bivdoolbmuin , mat sáhttet oktanaga ráhkistit ja vašuhit , iigo dat leat vašši go bidjet firpmiid váriide ja beahceeatnamiidda ? Das golgá varra , go dodjet gaskat . Dat galgá čuoigat nu_ahte varra njálmmis boahtá , ja báhkkana nu_ahte ferte ratti rahpat jur rabas . Ja vaikko olggos varra cirge dakko gokko luođđa boahtá , muhto go son snelke njálmmiin , de son bisseha vara ja váldá várkka eret . Ja nubbi : jos ulddat leat su biebmit dálvet , de eai sii fuola šatain go lea suosttuhan olbmo varra iežas . Sápmelaččain lea dávjá ratti vuolde vihki , ja dat loktana oaivái ja luoitá julggiide , ja dan vigi dálkkas lea : luito varra rumašvarrasuonas . Jiektavihkái maiddá luito varra . Muhto váldojuvvo beare moadde vuovtta bajil oaivvis , ja de ravget fáhkkestaga , vai náhkki luovvana luovos , mii lea darvánan gitta , vai beassá varra golgat su dábálaš lági mielde . Ja dat galgá jorgalit velá guovtti guvlui , vai cuvke eambbo , ja vai boađále juobe golbma goaikkanasage varra . Ja go dat olggos boahtá , de lea nu ruoksat dego varra . Muhto gávdnojit gal dakkárat , ahte go ožžot gullat , de juo bisána varra golgamis , muhto eai dakkárat leat olu . Ja okta dálkkas čoaskinvihkái lea bohcco ealli varra , juhkkojuvvo . Ja jos ii gávdno ealli varra , de váldo galbma varra ja seaguhuvvo dassážii_go šaddá liđbmat dahe fiinnis , ja de juhkkojuvvo jur njuoskkasin . Ja jos ii gávdno ealli varra , de váldo galbma varra ja seaguhuvvo dassážii_go šaddá liđbmat dahe fiinnis , ja de juhkkojuvvo jur njuoskkasin . Ealli varra ii boađe iežá_ládje go čuggejuvvo boazu , ja de dakkaviđe váldá lihttái vara ja juhká , jos ii leat skihpa olmmoš dan meare vuoimmis , ahte veadjá mannat ieš bohcco lusa ja juhkat dakkaviđe go varra golggiida . Ealli varra ii boađe iežá_ládje go čuggejuvvo boazu , ja de dakkaviđe váldá lihttái vara ja juhká , jos ii leat skihpa olmmoš dan meare vuoimmis , ahte veadjá mannat ieš bohcco lusa ja juhkat dakkaviđe go varra golggiida . Dat bisána varra dahje dadjet : varra lohppe . Dat bisána varra dahje dadjet : varra lohppe . Ja de das álgá golgat ruođđi dahe varra eanet go gierdá olmmoš , ja de lea das váralaš , dainna_lágiin leat olu jápmán Sámis nissonat , go leat nu hárve dakkárat , geat dihtet dasa ráđi . Muhtun sámit leat dakkárat , go gulletge , de juo bisána varra golgamis . ( Čilgehus dasa , manne lea ADV muhtun olbmos dakkár leaves varra , ahte viggá veaháš šaddat seahkanussii . Ja son ieš viegai juohke báikki birra geahččame , lea go varra gokkoge . Ja varra golggai čađa loktaláhtti vulos .